Razlika između verzija stranice "Portugalski jezik"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot dodaje: pa:ਪੁਰਤਗਾਲੀ ਭਾਸ਼ਾ |
m →top: razne ispravke |
||
| (Nije prikazana 48 međuverzija 18 korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija jezik |
|||
'''Portugalski jezik''' (a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko dvjesto miliona ljudi. Službeni je jezik (língua oficial) u [[Brazil]]u (zemlji u kojoj živi 80 % od ukupnog broja govornika tog jezika) i [[Portugal]]u, te nekim afričkim zemljama ([[Angola]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Sao Tome i Principe]], [[Zelenortska Republika]]). Odnedavno je i jedan od službenih jezika u azijskoj državi [[Istočni Timor]] (Timor Leste). Osim toga govori se u Portugalskoj Indiji: Goa, Damao i Diu u današnjoj Indiji. |
|||
|ime =Portugalski jezik |
|||
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici =Português |
|||
|familycolor =lawngreen |
|||
|države =[[Portugal]], [[Brazil]], [[Angola]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Zelenortska Republika]] i ostale države i teritorije gdje je službeni ili jedan od službenih jezika |
|||
|regije =Uglavnom [[Južna Evropa]], [[Južna Amerika]], [[Afrika]], [[Azija]] |
|||
|govornici =maternji jezik: 215 miliona |
|||
|rang =6. |
|||
|jezička porodica =[[indoevropski jezici|indoevropski]]<br /> [[italički jezici|italički]]<br /> |
|||
[[romanski jezici|romanski]]<br /> |
|||
[[zapadnoromanski jezici|zapadnoromanski]]<br /> |
|||
[[Iberoromanski jezici|iberoromanski]]<br /> |
|||
[[Zapadnoiberski jezici|zapadnoiberski]]<br /> |
|||
[[Galicijskoportugalski jezici|galicijskoportugalski]]<br /> |
|||
'''portugalski''' |
|||
| |
|||
država =[[Portugal]], [[Brazil]], [[Angola]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Zelenortska Republika]] |
|||
|ustanova = |
|||
|iso1 =pt |
|||
|iso2 =por |
|||
|iso3 =por |
|||
|sil = |
|||
| |
|||
}} |
|||
'''Portugalski jezik''' (a língua portuguesa) je jezik iz [[romanski jezici|romanske grupe jezika]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Portuguese-language|title=Portuguese language {{!}} Origin, History, Grammar, & Speakers {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=14. 6. 2023}}</ref> i službeni jezik u nekoliko država širom svijeta: [[Portugal]], [[Brazil]] (zemlji u kojoj živi 80% od ukupnog broja govornika tog jezika), [[Angola]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Zelenortska Republika]].<ref name="CPLP">{{cite web|url=https://www.cplp.org/id-2597.aspx|title=Estados-membros da CPLP|last=|first=|date=9. 3. 2017|website=|language=Portugalski|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://louisville.edu/anthropology/portuguesestudies/the-portuguese-language|title=The Portuguese Language — Portuguese Studies|website=louisville.edu|access-date=14. 6. 2023}}</ref> |
|||
Osim toga, jedan je od službenih jezika u državama i teritorijama: [[Istočni Timor]], [[Ekvatorska Gvineja]] i [[Makao]]. Kao rezultat portugalske ekspanzije tokom kolonijalnog perioda, uticaji portugalskog jezika se mogu u područjima: [[Goa]], [[Daman]] i [[Diu]] u današnjoj Indiji,<ref>{{cite book|title=Learner English: a Teacher's Guide to Interference and Other Problems|author1=Michael Swan |author2=Bernard Smith |year=2001|chapter=Portuguese Speakers|publisher=Cambridge University Press}}</ref> gradu [[Batticaloa]] na istočnoj obali [[Šri Lanka|Šri Lanke]], na [[Indonezija|Indonezijskom]] ostrvu [[Flores]] i [[Malaka|Malaci]] u [[Malezija|Maleziji]]. |
|||
Sa približno 215 do 220 miliona ljudi kojima je to maternji jezik i sa ukupno oko 260 miliona govornika, portugalski jezik je šesti jezik po broju govornika u svijetu i treći evropski jezik po istom kriteriju (poslije [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Španski jezik|španskog]]).<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/xx.html|title=CIA World Factbook|access-date=12. 6. 2015|archive-date=5. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100105171656/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/xx.html|url-status=dead}}</ref> Glavni je jezik na [[Južna hemisfera|južnoj zemljinoj hemisferi]] i vodeći jezik [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i drugi jezik [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Službeni je jezik [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Mercosul]]-a,<ref>{{Cite web|url=http://actrav.itcilo.org/actrav-english/telearn/global/ilo/blokit/mercopro.htm|title=Protocol of Ouro Preto|date=22. 7. 2011|website=web.archive.org|access-date=14. 6. 2023|archive-date=22. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722053855/http://actrav.itcilo.org/actrav-english/telearn/global/ilo/blokit/mercopro.htm|url-status=dead}}</ref> [[Organizacija američkih država|OAS-a]], [[ECOWAS]]-a i [[Afrička unija|Afričke unije]]. |
|||
== Varijante == |
== Varijante == |
||
Postoje dvije glavne varijante portugalskog jezika: dominantni, brazilski portugalski (''português brasileiro'' na port., B''razilian Portuguese'' na engl., ''brésilien'' na franc.), kojim se služi oko 80 % svih govornika portugalskog jezika, i evropski ili luzitanski portugalski (''português lusitano'' ili ''português europeu'' na port., ''Continental Portuguese'' na engl.) koji je službeni jezik u Portugalu, afričkim zemljama i u Istočnom Timoru. Brazilski portugalski proučavaju brazilijanisti, a luzitanski portugalski luzitanisti. |
Postoje dvije glavne varijante portugalskog jezika: dominantni, brazilski portugalski (''português brasileiro'' na port., B''razilian Portuguese'' na engl., ''brésilien'' na franc.), kojim se služi oko 80 % svih govornika portugalskog jezika, i evropski ili luzitanski portugalski (''português lusitano'' ili ''português europeu'' na port., ''Continental Portuguese'' na engl.) koji je službeni jezik u Portugalu, afričkim zemljama i u Istočnom Timoru. Brazilski portugalski proučavaju brazilijanisti, a luzitanski portugalski luzitanisti. |
||
Sa preko 200 miliona izvornih govornika, portugalski je šesti na listi najgovorenijih jezika na svijetu i drugi najrasprostranjeniji romanski jezik, iza španskog. |
|||
== Ekspanzija jezika == |
== Ekspanzija jezika == |
||
[[Datoteka:Lusophone World.svg|thumb|450px|Države i regije gdje je portugalski jezik službeni jezik]] |
|||
Portugalski jezik proširio |
Portugalski jezik proširio se svijetom tokom 15. i [[16. vijek]]a, u doba kada je Portugal stvarao prvu i najdugovječniju evropsku kolonijalnu i trgovinsku [[imperija|imperiju]] koja se protezala od [[Brazil]]a, u Južnoj Americi, do [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a. Kao rezultat te ekspanzije portugalski je danas zvanični jezik u osam zemalja. Postoji još oko dvadeset kreolskih jezika koji su se razvili iz portugalskog. Portugalski je značajan manjinski jezik u Andori, [[Luksemburg]]u, Namibiji, Švicarskoj i Južnoafričkoj Republici. Značajna dijaspora koja govori portugalskim postoji u gradovima širom svijeta, kao na primjer u [[Pariz]]u u [[Francuska|Francuskoj]], [[Boston]]u, [[New Jersey]]u, [[Miami]]u, [[SAD]]-u te u [[Japan]]u. |
||
== Pravopis == |
== Pravopis == |
||
Pravopis portugalskog jezika nije u potpunosti fonološki, iako je mnogo manje komplikovan od npr. francuskog ili engleskog pravopisa. Istim grafemom mogu biti predstavljeni različiti [[glas]]ovi, a vrijedi i obratno, isti glas, može, u pisanju, biti predstavljen različitim grafemima. |
Pravopis portugalskog jezika nije u potpunosti fonološki, iako je mnogo manje komplikovan od npr. francuskog ili engleskog pravopisa. Istim grafemom mogu biti predstavljeni različiti [[glas]]ovi, a vrijedi i obratno, isti glas, može, u pisanju, biti predstavljen različitim grafemima. |
||
Postoje tri grafička naglaska: akut (á), cirkumfleks (â), gravis (à). Ostali dijakritički znaci su: tilda (ã) i dijereza (ü). Cirkumfleks (â) se koristi za označavanje zatvorenih [[samoglasnik]]a (kao u esôfago 'jednjak'), nazalnih samoglasnika (kao u amêndoa 'badem') i nazaliziranih samoglasnika (kao u Amazônia 'Amazonija', câmera 'kamera'), a tilda (ã) samo za označavanje nazalnih samoglasnika (kao u tobogã 'tobogan', tchã 'čar, draž', cãibra 'grč'). Akut (á) se koristi za označavanje otvorenih (oralnih) samoglasnika (kao u xícara 'šoljica'), nazalnih samoglasnika (kao u íntimo 'blizak, intiman', neném 'beba', refém 'taoc') i nazaliziranih samoglasnika (kao u único 'jedini'). Gravis (à) se javlja samo u stegnutim oblicima prijedloga a i određenog člana ženskog roda a(s) (a + a(s) = à(s)) ili pokazne [[ |
Postoje tri grafička naglaska: akut (á), cirkumfleks (â), gravis (à). Ostali dijakritički znaci su: tilda (ã) i dijereza (ü). Cirkumfleks (â) se koristi za označavanje zatvorenih [[samoglasnik]]a (kao u esôfago 'jednjak'), nazalnih samoglasnika (kao u amêndoa 'badem') i nazaliziranih samoglasnika (kao u Amazônia 'Amazonija', câmera 'kamera'), a tilda (ã) samo za označavanje nazalnih samoglasnika (kao u tobogã 'tobogan', tchã 'čar, draž', cãibra 'grč'). Akut (á) se koristi za označavanje otvorenih (oralnih) samoglasnika (kao u xícara 'šoljica'), nazalnih samoglasnika (kao u íntimo 'blizak, intiman', neném 'beba', refém 'taoc') i nazaliziranih samoglasnika (kao u único 'jedini'). Gravis (à) se javlja samo u stegnutim oblicima prijedloga a i određenog člana ženskog roda a(s) (a + a(s) = à(s)) ili pokazne [[zamjenice]] aquele(s), aquela(s), aquilo (a + aquel... = àquel...). Dijereza (ü) se koristi samo u skupovima güe, qüe, güi, qüi, označavajući da ovdje u ima vrijednost polusamoglasnika [w]). Od [[suglasnik]]a, za portugalski jezik su karakteristični digrafi nh, lh i ch, te ç, koji, kao i u francuskom jeziku, ima vrijednost glasa [s]. Njih se ne smatra posebim slovima, pa se, stoga, u [[rječnik|rječnicima]] nhoque 'njoki' nalazi između névoa 'magla' i nicaragüense 'nikaragvanski'. Apostrof se rijetko koristi. (Ostao je u upotrebi samo u sintagmi d'água '(od) vode, vodeni, (s) vodom'). Upotreba zareza, uzvičnika i upitnika se uglavnom poklapa s bosanskom upotrebom. |
||
== Također pogledajte == |
|||
* [[Zajednica država portugalskog govornog područja]] |
|||
== Reference == |
|||
{{reference}} |
|||
{{Commonscat|Portuguese language}} |
|||
{{CPLP}} |
|||
{{Službeni jezici EU}} |
{{Službeni jezici EU}} |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Romanski jezici]] |
||
[[Kategorija:Portugal]] |
[[Kategorija:Portugal]] |
||
[[Kategorija:Portugalski jezik|*]] |
[[Kategorija:Portugalski jezik|*]] |
||
{{Link FA|no}} |
|||
{{Link FA|sv}} |
|||
[[af:Portugees]] |
|||
[[als:Portugiesische Sprache]] |
|||
[[an:Idioma portugués]] |
|||
[[ar:لغة برتغالية]] |
|||
[[arc:ܠܫܢܐ ܦܘܪܛܘܓܠܝܐ]] |
|||
[[arz:لغه بورتوجالى]] |
|||
[[ast:Portugués]] |
|||
[[az:Portuqal dili]] |
|||
[[bar:Portugiesische Sproch]] |
|||
[[bat-smg:Portugalu kalba]] |
|||
[[bcl:Portuges]] |
|||
[[be:Партугальская мова]] |
|||
[[be-x-old:Партугальская мова]] |
|||
[[bg:Португалски език]] |
|||
[[bjn:Bahasa Paranggi]] |
|||
[[bn:পর্তুগিজ ভাষা]] |
|||
[[bo:པོ་ཅུ་གྷལ་གྱི་སྐད།]] |
|||
[[br:Portugaleg]] |
|||
[[ca:Portuguès]] |
|||
[[ce:Portugalhoyn mott]] |
|||
[[ceb:Pinulongang Portuges]] |
|||
[[ckb:زمانی پۆرتووگالی]] |
|||
[[co:Lingua portughese]] |
|||
[[crh:Portugal tili]] |
|||
[[cs:Portugalština]] |
|||
[[cv:Португал чĕлхи]] |
|||
[[cy:Portiwgaleg]] |
|||
[[da:Portugisisk (sprog)]] |
|||
[[de:Portugiesische Sprache]] |
|||
[[dv:ޕޯޗުގީޒު]] |
|||
[[ee:Pɔtugisgbe]] |
|||
[[el:Πορτογαλική γλώσσα]] |
|||
[[eml:Partüghês]] |
|||
[[en:Portuguese language]] |
|||
[[eo:Portugala lingvo]] |
|||
[[es:Idioma portugués]] |
|||
[[et:Portugali keel]] |
|||
[[eu:Portuges]] |
|||
[[ext:Luenga portuguesa]] |
|||
[[fa:زبان پرتغالی]] |
|||
[[fi:Portugalin kieli]] |
|||
[[fo:Portugisiskt mál]] |
|||
[[fr:Portugais]] |
|||
[[frp:Português]] |
|||
[[fur:Lenghe portughese]] |
|||
[[fy:Portegeesk]] |
|||
[[ga:An Phortaingéilis]] |
|||
[[gan:葡萄牙語]] |
|||
[[gd:Portagailis]] |
|||
[[gl:Lingua portuguesa]] |
|||
[[gn:Poytugañe'ẽ]] |
|||
[[gv:Portiugish]] |
|||
[[hak:Phù-thò-â-ngî]] |
|||
[[he:פורטוגזית]] |
|||
[[hi:पुर्तगाली भाषा]] |
|||
[[hif:Portuguese bhasa]] |
|||
[[hr:Portugalski jezik]] |
|||
[[hsb:Portugalšćina]] |
|||
[[hu:Portugál nyelv]] |
|||
[[hy:Պորտուգալերեն]] |
|||
[[ia:Lingua portugese]] |
|||
[[id:Bahasa Portugis]] |
|||
[[ilo:Portuguese language]] |
|||
[[io:Portugalana linguo]] |
|||
[[is:Portúgalska]] |
|||
[[it:Lingua portoghese]] |
|||
[[ja:ポルトガル語]] |
|||
[[jv:Basa Portugis]] |
|||
[[ka:პორტუგალიური ენა]] |
|||
[[kbd:Португалыбзэ]] |
|||
[[kg:Kimputulukesi]] |
|||
[[kk:Португал тілі]] |
|||
[[kn:ಪೋರ್ಚುಗೀಯ ಭಾಷೆ]] |
|||
[[ko:포르투갈어]] |
|||
[[krc:Португал тил]] |
|||
[[ku:Zimanê portûgalî]] |
|||
[[kw:Portyngalek]] |
|||
[[la:Lingua Lusitana]] |
|||
[[lad:Lingua portugeza]] |
|||
[[lb:Portugisesch]] |
|||
[[li:Portugees]] |
|||
[[lij:Lengua portugheise]] |
|||
[[lmo:Portoghés]] |
|||
[[ln:Lipulutugɛ́si]] |
|||
[[lt:Portugalų kalba]] |
|||
[[lv:Portugāļu valoda]] |
|||
[[mg:Fiteny portogey]] |
|||
[[mhr:Португал йылме]] |
|||
[[mk:Португалски јазик]] |
|||
[[ml:പോർച്ചുഗീസ് ഭാഷ]] |
|||
[[mr:पोर्तुगीज भाषा]] |
|||
[[ms:Bahasa Portugis]] |
|||
[[mwl:Lhéngua pertuesa]] |
|||
[[nah:Portugallahtōlli]] |
|||
[[nds:Portugeesche Spraak]] |
|||
[[nds-nl:Portugees]] |
|||
[[nl:Portugees]] |
|||
[[nn:Portugisisk]] |
|||
[[no:Portugisisk]] |
|||
[[nrm:Portûndgais]] |
|||
[[oc:Portugués]] |
|||
[[os:Португайлаг æвзаг]] |
|||
[[pa:ਪੁਰਤਗਾਲੀ ਭਾਸ਼ਾ]] |
|||
[[pap:Português]] |
|||
[[pl:Język portugalski]] |
|||
[[pms:Lenga portughèisa]] |
|||
[[pnb:پرتگالی]] |
|||
[[pt:Língua portuguesa]] |
|||
[[qu:Purtuyis simi]] |
|||
[[rm:Lingua portugaisa]] |
|||
[[ro:Limba portugheză]] |
|||
[[ru:Португальский язык]] |
|||
[[rw:Igiporutigali]] |
|||
[[sa:पुर्तगाली भाषा]] |
|||
[[sah:Португаал тыла]] |
|||
[[sc:Limba portughesa]] |
|||
[[scn:Lingua portughisa]] |
|||
[[sco:Portuguese leid]] |
|||
[[se:Portugálagiella]] |
|||
[[sh:Portugalski jezik]] |
|||
[[simple:Portuguese language]] |
|||
[[sk:Portugalčina]] |
|||
[[sl:Portugalščina]] |
|||
[[sq:Gjuha portugeze]] |
|||
[[sr:Португалски језик]] |
|||
[[su:Basa Portugis]] |
|||
[[sv:Portugisiska]] |
|||
[[sw:Kireno]] |
|||
[[szl:Portugalsko godka]] |
|||
[[ta:போர்த்துக்கீச மொழி]] |
|||
[[tet:Lia-portugés]] |
|||
[[tg:Забони португалӣ]] |
|||
[[th:ภาษาโปรตุเกส]] |
|||
[[tl:Wikang Portuges]] |
|||
[[tr:Portekizce]] |
|||
[[tt:Португал теле]] |
|||
[[ty:Reo Pōtītī]] |
|||
[[ug:پورتۇگال تىلى]] |
|||
[[uk:Португальська мова]] |
|||
[[ur:پرتگیزی زبان]] |
|||
[[vec:Łéngoa portoghexe]] |
|||
[[vi:Tiếng Bồ Đào Nha]] |
|||
[[vls:Portugees]] |
|||
[[wa:Portuguès (lingaedje)]] |
|||
[[war:Pinortuges]] |
|||
[[wuu:葡萄牙语]] |
|||
[[yi:פארטוגעזיש]] |
|||
[[yo:Èdè Pọrtugí]] |
|||
[[zh:葡萄牙語]] |
|||
[[zh-min-nan:Portugal-gú]] |
|||
[[zh-yue:葡萄牙話]] |
|||
Trenutna verzija na dan 21 juni 2023 u 13:19
| Portugalski jezik Português | |
|---|---|
| Regije govorenja | Uglavnom Južna Evropa, Južna Amerika, Afrika, Azija |
| Države govorenja | Portugal, Brazil, Angola, Gvineja Bisau, Mozambik, Sao Tome i Principe i Zelenortska Republika i ostale države i teritorije gdje je službeni ili jedan od službenih jezika |
| Jezička porodica |
|
| Broj govornika | maternji jezik: 215 miliona |
| Službeni status | |
| Služben u | Portugal, Brazil, Angola, Gvineja Bisau, Mozambik, Sao Tome i Principe i Zelenortska Republika |
| Jezički kod | |
| ISO 639-1 | pt |
| ISO 639-2 / 5 | por |
| ISO 639-3 | por |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Portugalski jezik (a língua portuguesa) je jezik iz romanske grupe jezika[1] i službeni jezik u nekoliko država širom svijeta: Portugal, Brazil (zemlji u kojoj živi 80% od ukupnog broja govornika tog jezika), Angola, Gvineja Bisau, Mozambik, Sao Tome i Principe i Zelenortska Republika.[2][3]
Osim toga, jedan je od službenih jezika u državama i teritorijama: Istočni Timor, Ekvatorska Gvineja i Makao. Kao rezultat portugalske ekspanzije tokom kolonijalnog perioda, uticaji portugalskog jezika se mogu u područjima: Goa, Daman i Diu u današnjoj Indiji,[4] gradu Batticaloa na istočnoj obali Šri Lanke, na Indonezijskom ostrvu Flores i Malaci u Maleziji.
Sa približno 215 do 220 miliona ljudi kojima je to maternji jezik i sa ukupno oko 260 miliona govornika, portugalski jezik je šesti jezik po broju govornika u svijetu i treći evropski jezik po istom kriteriju (poslije engleskog i španskog).[5] Glavni je jezik na južnoj zemljinoj hemisferi i vodeći jezik Južne Amerike i drugi jezik Latinske Amerike. Službeni je jezik Evropske unije, Mercosul-a,[6] OAS-a, ECOWAS-a i Afričke unije.
Varijante
[uredi | uredi izvor]Postoje dvije glavne varijante portugalskog jezika: dominantni, brazilski portugalski (português brasileiro na port., Brazilian Portuguese na engl., brésilien na franc.), kojim se služi oko 80 % svih govornika portugalskog jezika, i evropski ili luzitanski portugalski (português lusitano ili português europeu na port., Continental Portuguese na engl.) koji je službeni jezik u Portugalu, afričkim zemljama i u Istočnom Timoru. Brazilski portugalski proučavaju brazilijanisti, a luzitanski portugalski luzitanisti.
Ekspanzija jezika
[uredi | uredi izvor]
Portugalski jezik proširio se svijetom tokom 15. i 16. vijeka, u doba kada je Portugal stvarao prvu i najdugovječniju evropsku kolonijalnu i trgovinsku imperiju koja se protezala od Brazila, u Južnoj Americi, do Kine i Japana. Kao rezultat te ekspanzije portugalski je danas zvanični jezik u osam zemalja. Postoji još oko dvadeset kreolskih jezika koji su se razvili iz portugalskog. Portugalski je značajan manjinski jezik u Andori, Luksemburgu, Namibiji, Švicarskoj i Južnoafričkoj Republici. Značajna dijaspora koja govori portugalskim postoji u gradovima širom svijeta, kao na primjer u Parizu u Francuskoj, Bostonu, New Jerseyu, Miamiu, SAD-u te u Japanu.
Pravopis
[uredi | uredi izvor]Pravopis portugalskog jezika nije u potpunosti fonološki, iako je mnogo manje komplikovan od npr. francuskog ili engleskog pravopisa. Istim grafemom mogu biti predstavljeni različiti glasovi, a vrijedi i obratno, isti glas, može, u pisanju, biti predstavljen različitim grafemima.
Postoje tri grafička naglaska: akut (á), cirkumfleks (â), gravis (à). Ostali dijakritički znaci su: tilda (ã) i dijereza (ü). Cirkumfleks (â) se koristi za označavanje zatvorenih samoglasnika (kao u esôfago 'jednjak'), nazalnih samoglasnika (kao u amêndoa 'badem') i nazaliziranih samoglasnika (kao u Amazônia 'Amazonija', câmera 'kamera'), a tilda (ã) samo za označavanje nazalnih samoglasnika (kao u tobogã 'tobogan', tchã 'čar, draž', cãibra 'grč'). Akut (á) se koristi za označavanje otvorenih (oralnih) samoglasnika (kao u xícara 'šoljica'), nazalnih samoglasnika (kao u íntimo 'blizak, intiman', neném 'beba', refém 'taoc') i nazaliziranih samoglasnika (kao u único 'jedini'). Gravis (à) se javlja samo u stegnutim oblicima prijedloga a i određenog člana ženskog roda a(s) (a + a(s) = à(s)) ili pokazne zamjenice aquele(s), aquela(s), aquilo (a + aquel... = àquel...). Dijereza (ü) se koristi samo u skupovima güe, qüe, güi, qüi, označavajući da ovdje u ima vrijednost polusamoglasnika [w]). Od suglasnika, za portugalski jezik su karakteristični digrafi nh, lh i ch, te ç, koji, kao i u francuskom jeziku, ima vrijednost glasa [s]. Njih se ne smatra posebim slovima, pa se, stoga, u rječnicima nhoque 'njoki' nalazi između névoa 'magla' i nicaragüense 'nikaragvanski'. Apostrof se rijetko koristi. (Ostao je u upotrebi samo u sintagmi d'água '(od) vode, vodeni, (s) vodom'). Upotreba zareza, uzvičnika i upitnika se uglavnom poklapa s bosanskom upotrebom.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Portuguese language | Origin, History, Grammar, & Speakers | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 14. 6. 2023.
- ^ "Estados-membros da CPLP" (jezik: portugalski). 9. 3. 2017. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|dead-url=(pomoć) - ^ "The Portuguese Language — Portuguese Studies". louisville.edu. Pristupljeno 14. 6. 2023.
- ^ Michael Swan; Bernard Smith (2001). "Portuguese Speakers". Learner English: a Teacher's Guide to Interference and Other Problems. Cambridge University Press.
- ^ "CIA World Factbook". Arhivirano s originala, 5. 1. 2010. Pristupljeno 12. 6. 2015.
- ^ "Protocol of Ouro Preto". web.archive.org. 22. 7. 2011. Arhivirano s originala, 22. 7. 2011. Pristupljeno 14. 6. 2023.
Commons ima datoteke na temu: Portugalski jezik
| Članovi |  | |
|---|---|---|
| Posmatrači | ||
| Kultura | ||
