Razlika između verzija stranice "Katalonski jezik"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Kategorija:Katalonski jezik dodata (uz pomoć HotCata) |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 |
||
(Nije prikazana 3 međuverzija 2 korisnika) | |||
Red 10: | Red 10: | ||
Katalonski jezik je nastao u periodu između 8. i 10. vijeka u katalonskim kneževinama u graničnom području između [[Arapi|arapske]] [[Španija|Španije]] i [[kršćanstvo|kršćanskog]] ostatka [[Evropa|Evrope]] s obje strane [[Pirineji|Pirineja]]. U 12. i 13. vijeku je kroz osvajanja [[Aragon|katalonsko-aragonskih]] kraljeva prema jugu i istoku došlo do širenja katalonskog jezika. Konačne granice katalonskog jezika su nastale za vrijeme vladavine aragonskog kralja Jakova I. (Jaume I.). |
Katalonski jezik je nastao u periodu između 8. i 10. vijeka u katalonskim kneževinama u graničnom području između [[Arapi|arapske]] [[Španija|Španije]] i [[kršćanstvo|kršćanskog]] ostatka [[Evropa|Evrope]] s obje strane [[Pirineji|Pirineja]]. U 12. i 13. vijeku je kroz osvajanja [[Aragon|katalonsko-aragonskih]] kraljeva prema jugu i istoku došlo do širenja katalonskog jezika. Konačne granice katalonskog jezika su nastale za vrijeme vladavine aragonskog kralja Jakova I. (Jaume I.). |
||
Otprilike 10,4 miliona ljudi razumije katalonski, najvećim dijelom u Španiji (u [[Katalonija|Kataloniji]], u [[Valencija|Valenciji]] - gdje katalonski zovu i 'valencijanskim' (''valencià'') -, na [[Baleari]]ma - gdje se govore tzv. 'balearski' dijalekti [[maljorkinski]] (''mallorquí''), [[menorkinski]] (''menorquí'') i [[ibicanski]] (''eivissenc'') i na istoku [[Aragon]]a), te u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] (departman [[Pyrénées Orientales]] koji se ponekad naziva ''Sjeverna Katalonija''), u [[Italija|Italiji]] (u gradu [[Alghero]] na [[Sardinija|Sardiniji]]) i u [[Andora|Andori]]. Jezično područje katalonskog jezika se obično naziva ''katalonske zemlje'' (Països Catalans). Od ovog broja, oko 7,7 miliona ljudi aktivno govori katalonski, a 4,4 miliona ljudi smatra katalonski svojim primarnim jezikom. |
Otprilike 10,4 miliona ljudi razumije katalonski, najvećim dijelom u Španiji (u [[Katalonija|Kataloniji]], u [[Valencija|Valenciji]] - gdje katalonski zovu i 'valencijanskim' (''valencià'') -, na [[Baleari]]ma - gdje se govore tzv. 'balearski' dijalekti [[maljorkinski]] (''mallorquí''), [[menorkinski]] (''menorquí'') i [[ibicanski]] (''eivissenc'') i na istoku [[Aragon]]a), te u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] (departman [[Pyrénées Orientales]] koji se ponekad naziva ''Sjeverna Katalonija''), u [[Italija|Italiji]] (u gradu [[Alghero]] na [[Sardinija|Sardiniji]]) i u [[Andora|Andori]]. Jezično područje katalonskog jezika se obično naziva ''katalonske zemlje'' (Països Catalans). Od ovog broja, oko 7,7 miliona ljudi aktivno govori katalonski, a 4,4 miliona ljudi smatra katalonski svojim primarnim jezikom. |
||
Katalonski jezični prostor se dijeli na istočnokatalonske (istočni dio Katalonije, katalonsko govorno područje u Francuskoj, Baleari i Alghero na Sardiniji) i zapadnokatalonske dijalekte. Osnovni kriterij za podjelu je izgovor nenaglašenih samoglasnika ''o'', ''e'' i ''a''. Dok se u zapadnokatalonskom ovi samoglasnici izgovaraju uvijek onako kako su napisani, u istočnokatalonskom izgovoru se ovi nenaglašeni samoglasnici izgovaraju 'oslabljeno' te tako ''o'' postaje ''u'', a ''e'' i ''a'' tzv. 'Schwa-glas' ([{{IPA|ə}}]), koji zvuči otprilike kao kad se suglasnici ''b'', ''c'', ''d'' itd. izgovore samostalno [bə], [cə], [də]. |
Katalonski jezični prostor se dijeli na istočnokatalonske (istočni dio Katalonije, katalonsko govorno područje u Francuskoj, Baleari i Alghero na Sardiniji) i zapadnokatalonske dijalekte. Osnovni kriterij za podjelu je izgovor nenaglašenih samoglasnika ''o'', ''e'' i ''a''. Dok se u zapadnokatalonskom ovi samoglasnici izgovaraju uvijek onako kako su napisani, u istočnokatalonskom izgovoru se ovi nenaglašeni samoglasnici izgovaraju 'oslabljeno' te tako ''o'' postaje ''u'', a ''e'' i ''a'' tzv. 'Schwa-glas' ([{{IPA|ə}}]), koji zvuči otprilike kao kad se suglasnici ''b'', ''c'', ''d'' itd. izgovore samostalno [bə], [cə], [də]. |
||
Red 113: | Red 113: | ||
|} |
|} |
||
I kod latinskih riječi s početnim /f-/ da se primijetiti razlika, jer je na iberskom poluostrvu došlo do promjene lat. /f-/ >> /h-/ >> /nula-fonem/: |
I kod latinskih riječi s početnim /f-/ da se primijetiti razlika, jer je na iberskom poluostrvu došlo do promjene lat. /f-/ >> /h-/ >> /nula-fonem/: |
||
H (špan.) vs. F (kat.): |
H (špan.) vs. F (kat.): |
||
Red 218: | Red 218: | ||
|} |
|} |
||
U katalonskom se daju naći i neke riječi germanskog porijekla koje su u taj jezik stigle za vrijeme [[Velika selidba naroda|Velike selidbe naroda]]. Ipak, radi se o veoma malom dijelu katalonskog vokabulara. |
U katalonskom se daju naći i neke riječi germanskog porijekla koje su u taj jezik stigle za vrijeme [[Velika selidba naroda|Velike selidbe naroda]]. Ipak, radi se o veoma malom dijelu katalonskog vokabulara. |
||
{| cellpadding="2" |
{| cellpadding="2" |
||
Red 251: | Red 251: | ||
{{Commonscat|Catalan language}} |
{{Commonscat|Catalan language}} |
||
* http://www.katalanistik.uni-frankfurt.de – Katalanistik Homepage der Universität Frankfurt |
* http://www.katalanistik.uni-frankfurt.de – Katalanistik Homepage der Universität Frankfurt |
||
* http://www.grec.cat/cgibin/mlt00.pgm – Kostenlose Online-Version des mehrsprachigen Wörterbuchs der [http://www.grec.net/ Enciclopèdia Catalana]. |
* http://www.grec.cat/cgibin/mlt00.pgm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531071849/http://www.grec.cat/cgibin/mlt00.pgm |date=31. 5. 2014 }} – Kostenlose Online-Version des mehrsprachigen Wörterbuchs der [http://www.grec.net/ Enciclopèdia Catalana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010418191104/http://www.grec.net/ |date=18. 4. 2001 }}. |
||
* http://dcvb.iecat.net – Diccionari català-valencià-balear (das '''DCVB''' oder auch nach seinem Urheber der '''Alcover''' genannt; ein 10-bändiges, einsprachiges, katalanisches Wörterbuch im Netz) |
* http://dcvb.iecat.net {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040826061207/http://dcvb.iecat.net/ |date=26. 8. 2004 }} – Diccionari català-valencià-balear (das '''DCVB''' oder auch nach seinem Urheber der '''Alcover''' genannt; ein 10-bändiges, einsprachiges, katalanisches Wörterbuch im Netz) |
||
* http://www.diccionari.info – Freies GPL Deutsch-Katalanisches Wörterbuch |
* http://www.diccionari.info {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080129093619/http://diccionari.info/ |date=29. 1. 2008 }} – Freies GPL Deutsch-Katalanisches Wörterbuch |
||
[[Kategorija:Katalonija]] |
[[Kategorija:Katalonija]] |
Trenutna verzija na dan 14 april 2024 u 11:56
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Katalonski jezik (català [kətəˈla]) pripada porodici romanskih jezika. Najbliži srodnik katalonskog jezika je oksitanski jezik koji se govori u južnoj Francuskoj. S druge strane, katalonski jezik je također srodan sa španskim, francuskim i italijanskim jezikom, tako da se često može čuti da katalonski predstavlja tzv. jezični most (llengua-pont) između galoromanskih i iberoromanskih jezika. Nastanak katalonskog jezika se može dovesti u vezu sa činjenicom da je uticajna domena iberskog vizigotskog carstva sezala sve do Septimanije (veliki dio današnje Provanse). S druge strane je i franački uticaj pod Karlom Velikim svojedobno sezao preko Pirineja sve do katalonskih kneževina.
Katalonski je službeni jezik u Andori, te pored španskog, regionalni službeni jezik u Kataloniji, na Balearskim Ostrvima i u Valenciji.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Katalonski jezik je nastao u periodu između 8. i 10. vijeka u katalonskim kneževinama u graničnom području između arapske Španije i kršćanskog ostatka Evrope s obje strane Pirineja. U 12. i 13. vijeku je kroz osvajanja katalonsko-aragonskih kraljeva prema jugu i istoku došlo do širenja katalonskog jezika. Konačne granice katalonskog jezika su nastale za vrijeme vladavine aragonskog kralja Jakova I. (Jaume I.).
Otprilike 10,4 miliona ljudi razumije katalonski, najvećim dijelom u Španiji (u Kataloniji, u Valenciji - gdje katalonski zovu i 'valencijanskim' (valencià) -, na Balearima - gdje se govore tzv. 'balearski' dijalekti maljorkinski (mallorquí), menorkinski (menorquí) i ibicanski (eivissenc) i na istoku Aragona), te u južnoj Francuskoj (departman Pyrénées Orientales koji se ponekad naziva Sjeverna Katalonija), u Italiji (u gradu Alghero na Sardiniji) i u Andori. Jezično područje katalonskog jezika se obično naziva katalonske zemlje (Països Catalans). Od ovog broja, oko 7,7 miliona ljudi aktivno govori katalonski, a 4,4 miliona ljudi smatra katalonski svojim primarnim jezikom.
Katalonski jezični prostor se dijeli na istočnokatalonske (istočni dio Katalonije, katalonsko govorno područje u Francuskoj, Baleari i Alghero na Sardiniji) i zapadnokatalonske dijalekte. Osnovni kriterij za podjelu je izgovor nenaglašenih samoglasnika o, e i a. Dok se u zapadnokatalonskom ovi samoglasnici izgovaraju uvijek onako kako su napisani, u istočnokatalonskom izgovoru se ovi nenaglašeni samoglasnici izgovaraju 'oslabljeno' te tako o postaje u, a e i a tzv. 'Schwa-glas' ([ə]), koji zvuči otprilike kao kad se suglasnici b, c, d itd. izgovore samostalno [bə], [cə], [də].
Katalonski se piše latinicom.
Internacionalni jezični kod katalonskog je ca
, odnosno cat
(po ISO 639).
Izgovor i pravopis
[uredi | uredi izvor]- Nenaglašeno e ili a se u istočnokatalonskom izgovara kao neutralni samoglasnik ([ə]). U zapadnokatalonskom izgovor prati pravopis.
- Nenaglašeno o se izgovara kao u. I ovo pravilo važi samo za istočnokatalonski.
- Za razliku od španskog, u katalonskom postoji zvučno s [z]: casa (izgovoreno [kaza] - kuća).
- Glas n koji se u ostalim romanskim jezicima da primijetiti na kraju imenica i pridjeva se u jednini izgubio: capità (kapetan, up. špan. capitán ili ital. capitano). U množini se n ipak zadržalo: capitans (kapetani).
- c ispred e ili i se izgovara kao bezvučno s [s].
- r na kraju riječi se u nekim područjima ne izgovara.
- Glas [š] ([ʃ]) se piše na različite načine:
- kao ix : caixa (kasa). (U zapadnokatalonskom se izgovara [iš] ([jʃ]), kao što je napisano), ili
- kao x : xarxa (mreža). (U zapadnokatalonskom se x na početku riječi (s nekim izuzecima) i između suglasnika i samoglasnika ovaj glas čita kao [č] ([tʃ])).
- Takođe, [dž] ([ʤ]) se piše:
- kao tg : metge (ljekar), ili
- kao tj : viatjar (putovati)
- Glas [č] ([tʃ]) se može pisati:
- kao tx : despatx (kancelarija), ili
- kao ig : puig (brdo)
- Glas ll se u suštini izgovara kao [lj] ([λ]), za razliku od kombinacije l·l (s tačkicom u sredini) koja se izgovara kao duplo l ([ll]) ili [l]).
- Glas ny se uglavnom izgovara kao [nj] ([ɲ]); odgovarajući glas se u španskom jeziku piše kao ñ. (Npr. España (špan.) – Espanya (kat.) (Španija))
Razlike u odnosu na ostale romanske jezike
[uredi | uredi izvor]Katalonski rječnik sadrži manje riječi arapskog porijekla kao španski. Ukoliko je i dolazilo do preuzimanja riječi iz španskoarapskog (hispanoárabe), riječi su preuzimane bez arapskog člana /'al-/. Katalonski je u ovom pogledu sličan italijanskom koji je preuzeo arabizme preko sicilijanskog:
portugalski | španski | katalonski | italijanski | francuski | bosanski |
tapete | alfombra | catifa | tappeto | tapis | tepih |
almofada | almohada | coixí | cuscino | coussin | jastuk |
pedreiro | albañil | paleta | muratore | maçon | zidar |
U katalonskom se zbog drugačijeg razvoja samoglasnika i suglasnika jasnije raspoznaju latinske osnove riječi nego u španskom. Između ostalog se razlika jasno vidi kod diftongiranih samoglasnika, gdje španski zauzima posebnu ulogu:
UE (špan.) vs. O (kat.):
španski | italijanski | katalonski | portugalski | francuski | bosanski |
bueno | buono | bo | bom | bon | dobro |
cuerda | corda | corda | corda | corde | nit, žica |
cuerno | corno | corn | corno | corne | rog |
buey | bue | bou | boi | bœuf | vol |
I kod latinskih riječi s početnim /f-/ da se primijetiti razlika, jer je na iberskom poluostrvu došlo do promjene lat. /f-/ >> /h-/ >> /nula-fonem/:
H (špan.) vs. F (kat.):
portugalski | španski | katalonski | francuski | italijanski | bosanski |
farinha | harina | farina | farine | farina | brašno |
filho | hijo | fill | fils | figlio | sin |
funcho | hinojo | fonoll/fenoll | fenouil | finocchio | komorač (slatki kopar) |
ferro | hierro | ferro | fer | ferro | željezo |
fel | hiel | fel | fiel | fiele | žuč |
U galoromanskom su neki trugi etimi bili polazna osnova za razvoj riječi nego u iberoromanskom. I po ovome se da primijetiti uloga jezičnog mosta koju igra katalonski:
portugalski | španski | katalonski | francuski | italijanski | bosanski |
manhã | mañana | demà | demain | domani | sutra |
borboleta/mariposa | mariposa | papallona | papillon | farfalla | leptir |
queijo | queso | formatge | fromage | formaggio | sir |
Neke druge riječi opet ne pokazuju nikakvu sličnost sa španskim ili francuskim:
portugalski | španski | katalonski | francuski | italijanski | bosanski |
amarelo | amarillo | groc | jaune | giallo | žuto |
cachorro/cão | perro | gos | chien | cane | pas |
U katalonskom se daju naći i neke riječi germanskog porijekla koje su u taj jezik stigle za vrijeme Velike selidbe naroda. Ipak, radi se o veoma malom dijelu katalonskog vokabulara.
portugalski | španski | katalonski | italijanski | francuski | bosanski |
azul | azul | blau | azzurro/blu | bleu | plavo |
Pravopisne osobitosti
[uredi | uredi izvor]- Katalonski koristi (kao i španski) znak trema da označi izgovor glasa /u/ ukoliko se ovaj nalazi između g i e ili i.
- npr.: llengües (bos.: jezici, izgovor [ʎengvɘs])
- Osim toga se u katalonskom između dva slova l koristi takozvani punt volat (doslovno 'leteća tačka') ukoliko se dva slova trebaju izgovarati kao [l].
- npr.: col·lecció (bos.: zbirka), izgovor [kulleksjo])
- za razliku od npr. castellà (bos.: kasteljanski), izgovor [kasteλa])
Upotreba ovog znaka je po svom značenju jedinstvena na svijetu. Slično se koriste jedino crtica (-) za odvajanje slova s i ch u engadinskom jeziku, tzv. punt interior (bos.: unutrašnja tačka) u gaskonjskom jeziku, ili tzv. punt volat u franko-provansalskom jeziku.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak nije preveden ili je djelimično preveden. |
- http://www.katalanistik.uni-frankfurt.de – Katalanistik Homepage der Universität Frankfurt
- http://www.grec.cat/cgibin/mlt00.pgm Arhivirano 31. 5. 2014. na Wayback Machine – Kostenlose Online-Version des mehrsprachigen Wörterbuchs der Enciclopèdia Catalana Arhivirano 18. 4. 2001. na Wayback Machine.
- http://dcvb.iecat.net Arhivirano 26. 8. 2004. na Wayback Machine – Diccionari català-valencià-balear (das DCVB oder auch nach seinem Urheber der Alcover genannt; ein 10-bändiges, einsprachiges, katalanisches Wörterbuch im Netz)
- http://www.diccionari.info Arhivirano 29. 1. 2008. na Wayback Machine – Freies GPL Deutsch-Katalanisches Wörterbuch