Magla: razlika između inačica
m robot Dodaje: tl:Maulap na hamog |
m [r2.5.2] robot Dodaje: ckb:تەم |
||
Redak 37: | Redak 37: | ||
[[bs:Magla]] |
[[bs:Magla]] |
||
[[ca:Boira]] |
[[ca:Boira]] |
||
[[ckb:تەم]] |
|||
[[cs:Mlha]] |
[[cs:Mlha]] |
||
[[da:Tåge]] |
[[da:Tåge]] |
Inačica od 20. prosinac 2010. u 01:09
Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla smanjuje horizontalnu vidljivost ispod 1 km.
Općenito
Pri temperaturama iznad ledišta magla se zadržava samo uz visoku relativnu vlagu zraka. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti žućkasto-sivu boju radi primjesa dima i prašine. U stvari, magla je oblak koji se nalazi pri tlu.
Prema jačini magla se može podijeliti na:
- slabu, s horizontalnom vidljivošću manjom od 1 km,
- umjerenu, s horizontalnom vidljivošću manjom od 500 m i
- jaku, s horizontalnom vidljivošću manjom od 50 m.
Sumaglica
Sumaglica se kao i magla sastoji od sitnih kapljica vode koje lebde u zraku. Za razliku od magle one su rjeđe i manje a horizontalna vidljivost tijekom sumaglice veća je od 1 km. Zrak se u sumaglici ne osjeća toliko vlažnim kao u magli.
Postanak magle
Magla se stvara kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija započinje kod relativne vlage znatno manje od 100% te se stvara sumaglica. Daljnjim povećanjem vlage kondenzacija se ubrzava, postojeće kapljice se povećavaju i sumaglica postepeno prelazi u maglu. Relativna vlaga u zraku za vrijeme magle je između 80% i 100%. I pri temperaturama nižim od točke ledišta magla se još uvijek sastoji od kapljica podhlađene vode. Tek pri temperaturama oko -30° C u magli se nalazi određena količina ledenih kristala. I vjetar utječe na njeno stvaranje. Kod vremena bez strujanja zraka magla se ne može formirati. Za maglu koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku formirajući niski oblak stratus.
Stabilnost magle
Stabilnost magle ovisi o svojstvima vodenih kapljica, njihovoj veličini i električnom naboju. Stabilna i suha magla ima kapljice približno jednake veličine istog električnog naboja.
Magla postaje nestabilna ako su kapljice nejednake veličine, one manje tada isparuju te se para ponovno kondenzira na većima. Kapljice s različitim električkim nabojem se privlače i također spajaju. Nestabilnost magle uzrokuje slabljenje njenog intenziteta i nestajanje.
U područjima pokrivenim snijegom magla je rijetka jer se voda iz njenih kapljica isparava a para se ponovno kondenzira na snježnoj površini. Maglu sastavljenu od ledenih kristala snježni pokrivač ne razbija. U određenim uvjetima kapljice vode iz magle se spajaju i zatim i talože se na izloženim predmetima stvarajući na njima vlagu. Takve kapljice mogu često kao oborina padatju na tlo (rosulja).