Neolit – razlika između verzija

Neolit; Ova kutijica: pogledaj • razgovor • uredi
	↑ Mezolit
	Predkeramički neolit A Predkeramički neolit B Keramički neolit Levant Tell Halaf Ubaidski period Evropa Linearna keramika Kultura Vinče Kina Južna Azija Mehrgarh Amerike Kalkolit Uručki period Kultura Yamna Corded Ware Mezoamerika
	poljopriveda, uzgoj životinja; keramika, metalurgija, kotač; cirkularni jarci, hendževis megaliti; Neolitska religija
	↓Bronzano doba

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Aktualna verzija na datum 30 juni 2020 u 20:12

Neolitik je mlađe kameno doba. Ime dobiva od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen.

Osnovna obilježja neolitika su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na sjedilački način života, te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.

Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.

Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (Plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)

Protoneolitik

Prijelazno razdoblje između mezolitika i neolitika naziva se protoneolitik (grč. protos=prvi, prednji).

Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje životinja. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je arheološki u području Kurdistana (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju biljaka. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u gospodarstvu. Važan izvor prehrane postaju samonikle žitarice čija je postojbina upravo u području Bliskog i Srednjeg Istoka. Istovremeno se javljaju tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci flore i faune koji pokazuju na izmjenu godišnjih doba, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.

Primjeri protoneolitičkih zajednica su Karim Shahir kultura u području Kurdistana (Zagroz planine)i natufijenska kultura na području današnjeg Izraela i Jordana (10000. – 8300. g. pne.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a središnji stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko središnjeg prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina.

U Europi, protoneolitičkom razdoblju pripada kultura Lepenskog vira čije je gospodarstvo (lov i ribolov) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku.

Pretkeramički neolitik

Nazivom pretkeramički neolitik se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima (gospodarskom, društvenom, duhovnom) osim u poznavanju keramičke proizvodnje.

Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, Çatal Höyük, Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anadoliji i do početaka stvaranja gradova.

Na osnovu arheoloških nalaza i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija^[3] perioda, kultura i osobenosti neolita na području Plodnog polumjeseca.

ASPRO Period	Kulture	Datiranje (pne)
Period 1	Natufian, Zarzian	12.500 – 9.500.
Period 2	Protoneolit, Predkeramički neolit A	10.500 – 8.300.
Period 3	Rani Predkeramički neolit B	9.200 – 8.300.
Period 3	Srednji Predkeramički neolit B	8.400 – 7.500.
Period 4,5	Kasni Predkeramički neolit B Predkeramički neolit C	7.600 – 6.000.
Period 6	Hassuna, Samarra, Halaf, Ubaid 1	6.400 – 5.600.
Period 7	Keramički Neolit A, Halaf, Ubaid 2	5.800 – 5.400.
Period 8	Keramički Neolit B, Ubaid 3	5.000 – 4.500.
Period 9	Ubaid 4	6.400 – 5600.

Reference

↑ „Dragoslav Srejović - Balkan i Anadolija u srednje i mlađe kameno doba”. Elektronsko izdanje Zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri – Beograd 2001. Pristupljeno 9. 2. 2019.
↑ „Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana”. Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976. Pristupljeno 9. 2. 2016.
↑ Francis Hours (1994). Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP). Maison de l'Orient méditerranéen. ISBN 978-2-903264-53-6. Pristupljeno 25 July 2011.

Eksterni linkovi

Brutalni životi Britanaca u kamenom dobu (engleski)

[srejović-1] „Dragoslav Srejović - Balkan i Anadolija u srednje i mlađe kameno doba”. Elektronsko izdanje Zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri – Beograd 2001. Pristupljeno 9. 2. 2019.

[ČovićIlir-2] „Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana”. Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976. Pristupljeno 9. 2. 2016.

[Hours1994-3] Francis Hours (1994). Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP). Maison de l'Orient méditerranéen. ISBN 978-2-903264-53-6. Pristupljeno 25 July 2011.

[1]

[2]

[3]

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{Neolit}}
+[[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.jpg|mini|desno|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjese]], oko 7500 p.n.e, sa glavnim arheološkim nalazištima [[Predkeramički neolit|Predkeramičkog neolita]] . Područje [[Mesopotamija|Mesopotamije]] još nije bilo naseljeno ljudima]]
+[[File:Neolithic expansion-es.svg|mini|desno|Širenje Neolita u Evropu. -
+''1.Teorija autohtonisti'' (kontinuiteta) - mezolitske lokalne zajednice svojim postupnim razvojem prelaze u Neolit (domesticiranje životinja, kultiviranje biljaka). <ref name="srejović">{{Cite web |url= http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-anadolija.html |title= Dragoslav Srejović - Balkan i Anadolija u srednje i mlađe kameno doba |work= Elektronsko izdanje
+Zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri – Beograd 2001 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>''2.Teorija difuzije'' - Postupno demografsko širenje, Preseljavanje čitavih zajednica, Selektivna kolonizacija brzim skokovima, Infiltracija manjih skupina ljudi, Granični dodiri, Trgovina. <ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>]]
 [[Datoteka:Néolithique 0001.jpg|thumb|right|250px|Grupa neolitskih artefakata, uključujući ogrlice, vrškove sjekira, dlijeta i oruđe za poliranje]]
+'''Neolitik''' je mlađe [[kameno doba]]. Ime dobiva od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''neos'' = nov i ''lithos'' = kamen.
-{{Neolit}}
+Osnovna obilježja neolitika su razvoj ''zemljoradničke'' i ''stočarske privrede'', pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[gline]]. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.
-'''Neolitik''' je mlađe [[kameno doba]]. Ime dobiva od [[grčki]]h riječi ''neos'' = nov i ''lithos'' = kamen.
+Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na [[evropa|europskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam '''[[Neolitska revolucija|neolitičke revolucije]]''', prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.
-Osnovna obilježja neolitika su razvoj ''zemljoradničke'' i ''stočarske privrede'', pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[Glina (tlo)|gline]]. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.
+Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka ([[Plodni polumjesec]] - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; [[Azija]] - riža, proso oko 6000. g. pne.; [[Srednja Amerika]] - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)
-Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na [[europa|europskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između  12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam '''neolitičke revolucije''', prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.
-Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)
 == Protoneolitik ==
-Prijelazno razdoblje između [[mezolitik]]a i neolitika naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji).
+Prijelazno razdoblje između [[mezolit]]ika i neolitika naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji).
-Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje [[životinja]]. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je [[arheologija|arheološki]] u području [[Kurdistan]]a (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju [[biljke|biljaka]]. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u [[gospodarstvo|gospodarstvu]]. Važan izvor prehrane postaju samonikle [[žitarice]] čija je postojbina upravo u području [[Bliski Istok|Bliskog]] i [[Srednji Istok|Srednjeg Istoka]]. Istovremeno se javljaju tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci flore i faune koji pokazuju na izmjenu godišnjih doba, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.
+Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje [[životinje|životinja]]. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je [[arheologija|arheološki]] u području [[Kurdistan]]a (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju [[biljka|biljaka]]. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u [[privreda|gospodarstvu]]. Važan izvor prehrane postaju samonikle [[žitarice]] čija je postojbina upravo u području [[Bliski Istok|Bliskog]] i [[Srednji Istok|Srednjeg Istoka]]. Istovremeno se javljaju tragovi [[Neolitska arhitektura|prvih trajnih naselja]] koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]] koji pokazuju na izmjenu [[Godišnje doba|godišnjih doba]], te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.
 Primjeri protoneolitičkih zajednica su ''[[Karim Shahir kultura]]'' u području Kurdistana (Zagroz planine)i ''[[natufijenska kultura]]'' na području današnjeg [[Izrael]]a i [[Jordan]]a (10000. – 8300. g. pne.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a središnji stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko središnjeg prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina.
-U [[Europa|Europi]], protoneolitičkom razdoblju pripada ''[[kultura Lepenskog vira]]'' čije je gospodarstvo ([[lov]] i [[ribolov]]) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku.
+U [[Evropa|Europi]], protoneolitičkom razdoblju pripada ''[[Lepenski Vir|kultura Lepenskog vira]]'' čije je gospodarstvo ([[lov]] i [[ribolov]]) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku.
 == Pretkeramički neolitik ==
-Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje.
+Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima (gospodarskom, društvenom, duhovnom) osim u poznavanju keramičke proizvodnje.
-Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, [[Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja gradova.
+Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički [[Jerihon]] A i B, [[Çatalhöyük|Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji ([[Kipar|Cipru]]) i u [[Sesklo kultura|grčkoj]] Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anadoliji i do početaka stvaranja gradova.
+Na osnovu arheoloških nalaza i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija<ref name="Hours1994">{{cite book|author=Francis Hours|title=Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP)|url=https://books.google.com/books?id=KlZtAAAAMAAJ|accessdate=25 July 2011|year=1994|publisher=Maison de l'Orient méditerranéen|isbn=978-2-903264-53-6}}</ref> perioda, kultura i osobenosti  [[neolit]]a na području Plodnog polumjeseca.
+{| align="center" class="wikitable"
+|-
+|'''ASPRO Period'''
+|| Kulture
+|| Datiranje (pne)
+|-
+| Period 1 || [[Natufian]], [[Zarzian]] || 12.500 – 9.500.
+|-
+| Period 2 || [[Protoneolit]], [[Predkeramički neolit A]] || 10.500 – 8.300.
+|-
+| Period 3 || Rani [[Predkeramički neolit B]]  || 9.200 – 8.300.
+|-
+| Period 3 || Srednji [[Predkeramički neolit B]]  || 8.400 – 7.500.
+|-
+| Period 4,5 || Kasni [[Predkeramički neolit B]] [[Predkeramički neolit C]] || 7.600 – 6.000.
+|-
+| Period 6 || [[Hassuna]], [[Samarra]], [[Halaf]], [[Ubaid period|Ubaid]] 1 || 6.400 – 5.600.
+|-
+| Period 7 || [[Keramički Neolit]] A, Halaf, Ubaid 2|| 5.800 – 5.400.
+|-
+| Period 8 || Keramički Neolit B, Ubaid 3 || 5.000 – 4.500.
+|-
+| Period 9 || Ubaid 4 || 6.400 – 5600.
+|-
+|}
 == See also ==
@@ Red 30: / Red 61: @@
 * [[Neolitska religija]]
 * [[Ötzi Ledeni Čovjek]]
+== Reference ==
+{{reference}}
 == Eksterni linkovi ==
@@ Red 35: / Red 68: @@
 * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4757861.stm Brutalni životi Britanaca u kamenom dobu (engleski)]
-[[Kategorija:Prahistorija]]
 [[Kategorija:Neolit|*]]
 [[Kategorija:Holocen]]
-[[Kategorija:Kameno doba]]
-{{Link FA|ast}}

Neolit – razlika između verzija

Aktualna verzija na datum 30 juni 2020 u 20:12

Sadržaj

Protoneolitik

Pretkeramički neolitik

See also

Reference

Eksterni linkovi

Navigacija

Neolit – razlika između verzija

Aktualna verzija na datum 30 juni 2020 u 20:12

Protoneolitik

Pretkeramički neolitik

See also

Reference

Eksterni linkovi

Navigacija

Pretraga