Neolit – razlika između verzija
m robot Dodaje: ms:Zaman Neolitik |
m robot Dodaje: an:Neolitico; kozmetičke promjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[ |
[[Datoteka:Néolithique 0001.jpg|thumb|right|250px|Grupa neolitskih artefakata, uključujući ogrlice, vrškove sjekira, dlijeta i oruđe za poliranje]] |
||
{{Neolit}} |
{{Neolit}} |
||
Red 11: | Red 11: | ||
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pr. Kr.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pr. Kr.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pr. Kr.) |
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pr. Kr.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pr. Kr.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pr. Kr.) |
||
==Protoneolitik== |
== Protoneolitik == |
||
Prijelazno razdoblje između [[mezolitik]]a i neolitika naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji). |
Prijelazno razdoblje između [[mezolitik]]a i neolitika naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji). |
||
Red 21: | Red 21: | ||
U [[Europa|Europi]], protoneolitičkom razdoblju pripada ''[[kultura Lepenskog vira]]'' čije je gospodarstvo ([[lov]] i [[ribolov]]) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku. |
U [[Europa|Europi]], protoneolitičkom razdoblju pripada ''[[kultura Lepenskog vira]]'' čije je gospodarstvo ([[lov]] i [[ribolov]]) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku. |
||
==Pretkeramički neolitik== |
== Pretkeramički neolitik == |
||
Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje. |
Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje. |
||
Red 27: | Red 27: | ||
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, [[Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja gradova. |
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, [[Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja gradova. |
||
[[ |
[[Kategorija: Prahistorija]] |
||
==See also== |
== See also == |
||
*[[Neolitska Evropa]] |
* [[Neolitska Evropa]] |
||
*[[Neolitska revolucija]] |
* [[Neolitska revolucija]] |
||
*[[Neolitska religija]] |
* [[Neolitska religija]] |
||
*[[Ötzi Ledeni Čovjek]] |
* [[Ötzi Ledeni Čovjek]] |
||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
*[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4757861.stm Brutalni životi Britanaca u kamenom dobu (engleski)] |
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4757861.stm Brutalni životi Britanaca u kamenom dobu (engleski)] |
||
[[ |
[[Kategorija:Neolit|*]] |
||
[[ |
[[Kategorija:Holocen]] |
||
[[ |
[[Kategorija:Kameno doba]] |
||
{{Link FA|ast}} |
{{Link FA|ast}} |
||
[[an:Neolitico]] |
|||
[[ar:عصر حجري حديث]] |
[[ar:عصر حجري حديث]] |
||
[[ast:Neolíticu]] |
[[ast:Neolíticu]] |
Verzija na datum 11 decembar 2009 u 22:12
Neolit |
---|
↑ Mezolit |
poljopriveda, uzgoj životinja |
↓Bronzano doba |
Neolitik je mlađe kameno doba. Ime dobiva od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen.
Osnovna obilježja neolitika su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na sjedilački način života, te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pr. Kr.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pr. Kr.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pr. Kr.)
Protoneolitik
Prijelazno razdoblje između mezolitika i neolitika naziva se protoneolitik (grč. protos=prvi, prednji).
Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje životinja. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je arheološki u području Kurdistana (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju biljaka. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u gospodarstvu. Važan izvor prehrane postaju samonikle žitarice čija je postojbina upravo u području Bliskog i Srednjeg Istoka. Istovremeno se javljaju tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci flore i faune koji pokazuju na izmjenu godišnjih doba, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.
Primjeri protoneolitičkih zajednica su Karim Shahir kultura u području Kurdistana (Zagroz planine)i natufijenska kultura na području današnjeg Izraela i Jordana (10000. – 8300. g.p.K.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a središnji stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko središnjeg prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina.
U Europi, protoneolitičkom razdoblju pripada kultura Lepenskog vira čije je gospodarstvo (lov i ribolov) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku.
Pretkeramički neolitik
Nazivom pretkeramički neolitik se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje.
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, Çatal Höyük, Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja gradova.