Пређи на садржај

XSLT — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
refs
Ред 1: Ред 1:
{{МАТФДПЈ2016}}
{{МАТФДПЈ2016}}
'''-{XSLT}-''' ('''-{Extensible Stylesheet Language Transformations}-''') je jezik za transformisanje -{[[XML]]}- dokumenata-{<ref name="Transformation">{{cite web|url=http://www.w3.org/standards/xml/transformation|title=Transformation|datum = 19. 09. 2012}}</ref>}- koji kasnije mogu biti konvertovani i u ostale formate kao što su -{[[Portable Document Format|PDF]]}-, -{[[PostScript]]}- i -{[[PNG]]}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt#output|title=XML Output Method|date = 19. 09. 2012}}</ref>}- -{XSLT 1.0}- je podržan u svim današnjim pretraživačima.
'''-{XSLT}-''' ('''-{Extensible Stylesheet Language Transformations}-''') je jezik za transformisanje -{[[XML]]}- dokumenata-{<ref name="Transformation">{{cite web|url=http://www.w3.org/standards/xml/transformation|title=Transformation|date = 19. 9. 2012}}</ref>}- koji kasnije mogu biti konvertovani i u ostale formate kao što su -{[[Portable Document Format|PDF]]}-, -{[[PostScript]]}- i -{[[PNG]]}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt#output|title=XML Output Method|date = 19. 09. 2012}}</ref>}- -{XSLT 1.0}- je podržan u svim današnjim pretraživačima.


Ulazni dokumenti su -{XML}- fajlovi, ali se može koristiti bilo šta od čega se može kreirati -{[[XQuery]]}- i -{[[XPath]]}- model podataka, kao što su [[Релационе базе података|relacione baze podataka]].-{<ref name="Transformation" />}-
Ulazni dokumenti su -{XML}- fajlovi, ali se može koristiti bilo šta od čega se može kreirati -{[[XQuery]]}- i -{[[XPath]]}- model podataka, kao što su [[Релационе базе података|relacione baze podataka]].-{<ref name="Transformation" />}-
Ред 9: Ред 9:
[[Функционално програмирање|Functionalni jezici]] su imali ogroman uticaj na -{XSLT}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.ibm.com/developerworks/library/x-xslt/|title=What kind of language is XSLT?|last=|first=|date=|website=|publisher=|author=Michael Kay}}</ref>}- Najveći uticaj je imao -{[[DSSSL]]}-, koji je formatirao -{[[SGML]]}- kao što i -{XSLT}- formatira -{XML}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/NOTE-XSL.html|title=A Proposal for XSL|last=|first=|date=|website=|publisher=W3C}}</ref>}-
[[Функционално програмирање|Functionalni jezici]] su imali ogroman uticaj na -{XSLT}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.ibm.com/developerworks/library/x-xslt/|title=What kind of language is XSLT?|last=|first=|date=|website=|publisher=|author=Michael Kay}}</ref>}- Najveći uticaj je imao -{[[DSSSL]]}-, koji je formatirao -{[[SGML]]}- kao što i -{XSLT}- formatira -{XML}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/NOTE-XSL.html|title=A Proposal for XSL|last=|first=|date=|website=|publisher=W3C}}</ref>}-
* -{XSLT 1.0}-: -{XSLT}- je bio deo -{[[World Wide Web Consortium]]}-ovog -{(W3C)}- -{[[Extensible Stylesheet Language]] (XSL)}- 1998–1999 projekta u kome su takođe nastali -{[[XSL-FO]]}- i -{[[XPath]]}-. Neki članovi koji su kreirali -{XSLT}-, uključujući -{[[James Clark (XML expert)|James Clark-a]]}-, urednika, prethodno su radili na kreiranju -{DSSSL}-. -{XSLT 1.0}- objavljen u novembru 1999.-{<ref name="timelinehistory">{{cite web|url=http://www.dblab.ntua.gr/~bikakis/XML%20and%20Semantic%20Web%20W3C%20Standards%20Timeline-History.pdf|title=XML and Semantic Web W3C Standards Timeline}}</ref>}-
* -{XSLT 1.0}-: -{XSLT}- je bio deo -{[[World Wide Web Consortium]]}-ovog -{(W3C)}- -{[[Extensible Stylesheet Language]] (XSL)}- 1998–1999 projekta u kome su takođe nastali -{[[XSL-FO]]}- i -{[[XPath]]}-. Neki članovi koji su kreirali -{XSLT}-, uključujući -{[[James Clark (XML expert)|James Clark-a]]}-, urednika, prethodno su radili na kreiranju -{DSSSL}-. -{XSLT 1.0}- objavljen u novembru 1999.-{<ref name="timelinehistory">{{cite web|url=http://www.dblab.ntua.gr/~bikakis/XML%20and%20Semantic%20Web%20W3C%20Standards%20Timeline-History.pdf|title=XML and Semantic Web W3C Standards Timeline}}</ref>}-
* -{XSLT 2.0}-: nakon neuspešnog pokušaja da se napravi varzija 1.1 2001. godine,-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt11/|title=XSL Transformations (XSLT) Version 1.1|date = 24. 08. 2001|publisher=W3.org|accessdate = 12. 07. 2014}}</ref>}- radna grupa -{XSL}- je udružila snage sa -{[[XQuery]]}-jevom radnom grupom i napravili su -{[[XPath 2.0]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xpath20/|title=XML Path Language (XPath) 2.0 (Second Edition)|date = 14. 12. 2010|publisher=W3.org|accessdate = 12. 07. 2014}}</ref>}- sa bogatijim modelom podataka i sistemom zasnovanim na -{[[XML Schema (W3C)|XML Schema]]}-. Najnovija verzija je -{XSLT 2.0}-,-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt20/|title=XSL Transformations (XSLT) Version 2.0|date = 23. 01. 2007|publisher=W3.org|accessdate = 12. 07. 2014}}</ref>}- razvijena je od strane -{[[Michael Howard Kay|Michael Kaya]]}-. Od 2010, -{XSLT 1.0}--{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt|title=XSL Transformations (XSLT)|date = 16. 11. 1999|publisher=W3.org|accessdate = 12. 07. 2014}}</ref>}- se i dalje široko upotrebljava, ali 2.0 verzije nije podržan od strane [[Веб-прегледач|veb pregledača]] ili u okruženjima poput -{[[LAMP]]}-a.
* -{XSLT 2.0}-: nakon neuspešnog pokušaja da se napravi varzija 1.1 2001. godine,-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt11/|title=XSL Transformations (XSLT) Version 1.1|date = 24. 8. 2001|publisher=W3.org|accessdate = 12. 7. 2014}}</ref>}- radna grupa -{XSL}- je udružila snage sa -{[[XQuery]]}-jevom radnom grupom i napravili su -{[[XPath 2.0]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xpath20/|title=XML Path Language (XPath) 2.0 (Second Edition)|date = 14. 12. 2010|publisher=W3.org|accessdate = 12. 7. 2014}}</ref>}- sa bogatijim modelom podataka i sistemom zasnovanim na -{[[XML Schema (W3C)|XML Schema]]}-. Najnovija verzija je -{XSLT 2.0}-,-{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt20/|title=XSL Transformations (XSLT) Version 2.0|date = 23. 01. 2007|publisher=W3.org|accessdate = 12. 7. 2014}}</ref>}- razvijena je od strane -{[[Michael Howard Kay|Michael Kaya]]}-. Od 2010, -{XSLT 1.0}--{<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt|title=XSL Transformations (XSLT)|date = 16. 11. 1999|publisher=W3.org|accessdate = 12. 7. 2014}}</ref>}- se i dalje široko upotrebljava, ali 2.0 verzije nije podržan od strane [[Веб-прегледач|veb pregledača]] ili u okruženjima poput -{[[LAMP]]}-a.
* Od oktobra 2014. godine karaktersistike -{XSLT 3.0}- obuhvataju:-{<ref name="new-in-3">{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt-30/#whats-new-in-xslt3|title=What's New in XSLT 3.0?|publisher=w3|accessdate = 6. 01. 2014}}</ref> }-
* Od oktobra 2014. godine karaktersistike -{XSLT 3.0}- obuhvataju:-{<ref name="new-in-3">{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt-30/#whats-new-in-xslt3|title=What's New in XSLT 3.0?|publisher=w3|accessdate = 6. 1. 2014}}</ref> }-
** [[Streaming XML|-{Streaming}- transformacija]]: u prethodnim verzijama potpuni unos dokumenata je morao biti učitan u memoriju pre obrade,-{<ref>{{cite web|url=http://www.balisage.net/Proceedings/vol5/html/Kay01/BalisageVol5-Kay01.html|title=A Streaming XSLT Processor|last=Kay|first=Michael|publisher=Balisage: The Markup Conference 2010 Proceedings|accessdate = 15. 02. 2012}}</ref>}- a ispis nije mogao biti prikazan dok procesuiranje nije bilo završeno. Radna verzija -{[[XML Streaming|XML streaminga]]}- će biti korišćena za procesiranje dokumenata koji su isuviše veliki da stanu u memoriju, ili kada su transformacije pisane u -{[[XML Pipelines]]}-.
** [[Streaming XML|-{Streaming}- transformacija]]: u prethodnim verzijama potpuni unos dokumenata je morao biti učitan u memoriju pre obrade,-{<ref>{{cite web|url=http://www.balisage.net/Proceedings/vol5/html/Kay01/BalisageVol5-Kay01.html|title=A Streaming XSLT Processor|last=Kay|first=Michael|publisher=Balisage: The Markup Conference 2010 Proceedings|accessdate = 15. 2. 2012}}</ref>}- a ispis nije mogao biti prikazan dok procesuiranje nije bilo završeno. Radna verzija -{[[XML Streaming|XML streaminga]]}- će biti korišćena za procesiranje dokumenata koji su isuviše veliki da stanu u memoriju, ili kada su transformacije pisane u -{[[XML Pipelines]]}-.
** Poboljšanja u modularnost velikih -{stylesheet}--ova.
** Poboljšanja u modularnost velikih -{stylesheet}--ova.
** Poboljšano upravljanje dinamičkim grešakama, na primer -{xsl:try}- instrukcija.
** Poboljšano upravljanje dinamičkim grešakama, na primer -{xsl:try}- instrukcija.
Ред 18: Ред 18:
== Dizajn i modeliranje procesa ==
== Dizajn i modeliranje procesa ==
[[Датотека:XSLT_en.svg|мини|Dijagram toka procesa i osnovnih elemenata XSLTa.]]
[[Датотека:XSLT_en.svg|мини|Dijagram toka procesa i osnovnih elemenata XSLTa.]]
-{XSLT}- koristi jedan ili više -{XML}- izvornih dokumenata i jedan ili više -{XSLT stylesheet}-ova i procesuira ih da bi napravio izlazni dokument. U poređenju sa široko upotrebljavanim [[Императивно програмирање|imperativnim programiranjem]], kome, na primer, pripada i jezik [[C (програмски језик)|-{C}-]], -{XSLT}- je [[Декларативно програмирање|deklarativni jezik]].-{<ref>{{cite web|url=http://www.developer.com/xml/article.php/3357231#Coding%20styles|title=Discover the Wonders of XSLT: XSLT Quirks|quote=XSLT is a very specialized language with a distinct declarative flavor.}}</ref>}- Osnova procesne paradigme je povezivanje obrazaca.-{<ref name="IBM">{{cite web|url=http://www.ibm.com/developerworks/library/x-xslt/|title=What kind of language is XSLT?|last=Kay|first=Michael|publisher=IBM|accessdate=13 November 2013}}</ref>}- Umesto nabrajanja imperativnog niza naredbi koje se izvodule u okruženju, treba definisati samo kako rukovati sa povezivanjem čvorova određenog -{XPath}- obrazca, a ako se desi da procesor naiđe na neki, sadržaj obrazaca efikasno obrađuje funkcionalne izraze koji direktno predstavljaju svoj dobijeni formular - rezultujuće drvo, koje je osnova za procesorev izlaz.
-{XSLT}- koristi jedan ili više -{XML}- izvornih dokumenata i jedan ili više -{XSLT stylesheet}-ova i procesuira ih da bi napravio izlazni dokument. U poređenju sa široko upotrebljavanim [[Императивно програмирање|imperativnim programiranjem]], kome, na primer, pripada i jezik [[C (програмски језик)|-{C}-]], -{XSLT}- je [[Декларативно програмирање|deklarativni jezik]].-{<ref>{{cite web|url=http://www.developer.com/xml/article.php/3357231#Coding%20styles|title=Discover the Wonders of XSLT: XSLT Quirks|quote=XSLT is a very specialized language with a distinct declarative flavor.}}</ref>}- Osnova procesne paradigme je povezivanje obrazaca.-{<ref name="IBM">{{cite web|url=http://www.ibm.com/developerworks/library/x-xslt/|title=What kind of language is XSLT?|last=Kay|first=Michael|publisher=IBM|accessdate=13. 11. 2013}}</ref>}- Umesto nabrajanja imperativnog niza naredbi koje se izvodule u okruženju, treba definisati samo kako rukovati sa povezivanjem čvorova određenog -{XPath}- obrazca, a ako se desi da procesor naiđe na neki, sadržaj obrazaca efikasno obrađuje funkcionalne izraze koji direktno predstavljaju svoj dobijeni formular - rezultujuće drvo, koje je osnova za procesorev izlaz.


Procesor prati fiksiran algoritam.-{<ref>{{cite web|url=http://microsoftechies.wordpress.com/2010/09/16/xslt-definitions/|title=XSLT Definitions|quote=XSLT declarations define a set of rules and guidelines that are applied during processing according to a predefined algorithm.}}</ref>}- Na početku, uz pretpostavku da je -{stylesheet}- učitan i pripremljen, procesor gradi izvorno drvo od ulaznog -{XML}- dokumenta. Zatim se obrađuje korijenski čvor izvornog drveta, nalazi se odgovarajući šablon za taj čvor u -{stylesheet}--u, i proverava se sadržaj šablona. Instrukcije u svakom šablonu uglavnom usmeravaju procesor ili da stvara čvorove u rezultujućem drvetu, ili da obradi više čvorova u izvornom drveta na isti način kao i korenski čvor. Izlaz predstavlja rezultatirajuće drvo.
Procesor prati fiksiran algoritam.-{<ref>{{cite web|url=http://microsoftechies.wordpress.com/2010/09/16/xslt-definitions/|title=XSLT Definitions|quote=XSLT declarations define a set of rules and guidelines that are applied during processing according to a predefined algorithm.}}</ref>}- Na početku, uz pretpostavku da je -{stylesheet}- učitan i pripremljen, procesor gradi izvorno drvo od ulaznog -{XML}- dokumenta. Zatim se obrađuje korijenski čvor izvornog drveta, nalazi se odgovarajući šablon za taj čvor u -{stylesheet}--u, i proverava se sadržaj šablona. Instrukcije u svakom šablonu uglavnom usmeravaju procesor ili da stvara čvorove u rezultujućem drvetu, ili da obradi više čvorova u izvornom drveta na isti način kao i korenski čvor. Izlaz predstavlja rezultatirajuće drvo.


== Implementacija porcesora ==
== Implementacija porcesora ==
* -Altova -{RaptorXML}- Server: -{cross}--platforma koja podržava -{XSLT 1.0}- i 2.0, većinu -{XPath}- 3.0, i neke delove iz -{XSLT 3.0}- radnog nacrta; takođe i -{XQuery}-. Dozvoljava operacije komandne linije i interfejsa -{COM}-, -{[[Java (programming language)|Java]]}- i -{[[.NET Framework|.NET]]}--{<ref>{{cite web|url=http://www.altova.com/raptorxml.html|title=RaptorXML|accessdate = 21. 08. 2013}}</ref>}- i takođe uključuje ugrađen -{HTTP}- server.
* -Altova -{RaptorXML}- Server: -{cross}--platforma koja podržava -{XSLT 1.0}- i 2.0, većinu -{XPath}- 3.0, i neke delove iz -{XSLT 3.0}- radnog nacrta; takođe i -{XQuery}-. Dozvoljava operacije komandne linije i interfejsa -{COM}-, -{[[Java (programming language)|Java]]}- i -{[[.NET Framework|.NET]]}--{<ref>{{cite web|url=http://www.altova.com/raptorxml.html|title=RaptorXML|accessdate = 21. 8. 2013}}</ref>}- i takođe uključuje ugrađen -{HTTP}- server.
* -{Exselt}-:-{<ref>{{cite web|url=http://exselt.net/|title=Exselt XSLT Processor|date = 06. 06. 2015|publisher=Exselt}}</ref>}- -{XSLT 3.0}- procesor koji radi na -{[[.NET Framework|.NET frameworku]]}- napisanom u -{[[F Sharp|F#]]}-. Potpuno podržava -{XSLT 3.0}- nacrt, -{XPath 3.0}- preporuku i -{XDM 3.0}- preporučene standarde.
* -{Exselt}-:-{<ref>{{cite web|url=http://exselt.net/|title=Exselt XSLT Processor|date = 06. 6. 2015|publisher=Exselt}}</ref>}- -{XSLT 3.0}- procesor koji radi na -{[[.NET Framework|.NET frameworku]]}- napisanom u -{[[F Sharp|F#]]}-. Potpuno podržava -{XSLT 3.0}- nacrt, -{XPath 3.0}- preporuku i -{XDM 3.0}- preporučene standarde.
* -{[[libxslt]]}- je besplatna biblioteka realizovana pod [[МИТ лиценца|MIT licencom]] koja se može ponovo koristiti u komercijalnim aplikacijama. Bazirana je na -{[[libxml]]}- i implementirana na -{[[C (програмски језик)|C]]}-- u zbog brzine i portabilnosti. Podržava -{XSLT 1.0}- i -{[[EXSLT]]}- ekstenzije.-{<ref>{{cite web|url=http://xmlsoft.org/XSLT/index.html|title=The XSLT C library for GNOME: libxslt|accessdate=23 November 2012}}</ref>}-
* -{[[libxslt]]}- je besplatna biblioteka realizovana pod [[МИТ лиценца|MIT licencom]] koja se može ponovo koristiti u komercijalnim aplikacijama. Bazirana je na -{[[libxml]]}- i implementirana na -{[[C (програмски језик)|C]]}-- u zbog brzine i portabilnosti. Podržava -{XSLT 1.0}- i -{[[EXSLT]]}- ekstenzije.-{<ref>{{cite web|url=http://xmlsoft.org/XSLT/index.html|title=The XSLT C library for GNOME: libxslt|accessdate=23. 11. 2012}}</ref>}-
** Može biti korištena u komandnoj liniji preko -{[[xsltproc]]}--{<ref>{{cite web|url=http://xmlsoft.org/XSLT/xsltproc2.html|title=The XSLT C library for GNOME: The xsltproc tool|accessdate=23 November 2012}}</ref>}- koji je uključen u -{[[OS X]]}--{<ref>{{cite web|url=http://developer.apple.com/library/mac/#documentation/Darwin/Reference/ManPages/man1/xsltproc.1.html|title=xsltproc man page|accessdate=23 November 2012}}</ref>}- i mnogim [[Дистрибуција Линукса|-{Linux}- distribucijama]] i može biti korišćena na -{[[Microsoft Windows|Windowsu]]}- preko -{[[Cygwin]]}-a.-{<ref>{{cite web|url=http://www.cygwin.com/ml/cygwin-announce/2002/msg00018.html|title=New package: libxslt|accessdate=23 November 2012}}</ref>}-
** Može biti korištena u komandnoj liniji preko -{[[xsltproc]]}--{<ref>{{cite web|url=http://xmlsoft.org/XSLT/xsltproc2.html|title=The XSLT C library for GNOME: The xsltproc tool|accessdate=23. 11. 2012}}</ref>}- koji je uključen u -{[[OS X]]}--{<ref>{{cite web|url=http://developer.apple.com/library/mac/#documentation/Darwin/Reference/ManPages/man1/xsltproc.1.html|title=xsltproc man page|accessdate=23. 11. 2012}}</ref>}- i mnogim [[Дистрибуција Линукса|-{Linux}- distribucijama]] i može biti korišćena na -{[[Microsoft Windows|Windowsu]]}- preko -{[[Cygwin]]}-a.-{<ref>{{cite web|url=http://www.cygwin.com/ml/cygwin-announce/2002/msg00018.html|title=New package: libxslt|accessdate=23. 11. 2012}}</ref>}-
** -{[[WebKit]]}- i -{[[Blink (raspoređivačka mašina)|Blink]]}-, korišćeni u -{[[Сафари (веб-прегледач)|Safari]]}- i -{[[Google Chrome|Chrome]]}- veb pregledačima respektivno, koriste -{libxslt}- biblioteku za obavljanje -{XSL}- transformacija.-{<ref>{{cite web|url=http://webkit.org/projects/xslt/index.html|title=The WebKit Open Source Project - XSLT|accessdate = 25. 10. 2009}}</ref>}-
** -{[[WebKit]]}- i -{[[Blink (raspoređivačka mašina)|Blink]]}-, korišćeni u -{[[Сафари (веб-прегледач)|Safari]]}- i -{[[Google Chrome|Chrome]]}- veb pregledačima respektivno, koriste -{libxslt}- biblioteku za obavljanje -{XSL}- transformacija.-{<ref>{{cite web|url=http://webkit.org/projects/xslt/index.html|title=The WebKit Open Source Project - XSLT|accessdate = 25. 10. 2009}}</ref>}-
** -{[[Language binding|Bindings]]}- postoji za -{[[Пајтон (програмски језик)|Python]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://xmlsoft.org/python.html|title=The XML C parser and toolkit of Gnome: Python and bindings|accessdate=23 November 2012}}</ref>}- -{[[Перл (програмски језик)|Perl]]}-,-{<ref>{{cite web|url=https://metacpan.org/module/XML::LibXSLT|title=XML::LibXSLT - Interface to the GNOME libxslt library|publisher=CPAN|accessdate=23 November 2012}}</ref>}- -{[[Руби (програмски језик)|Ruby]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://rubygems.org/gems/libxslt-ruby|title=libxslt-ruby|accessdate=23.11.2012.}}</ref>}- -{[[PHP]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://www.php.net/manual/en/book.libxml.php|title=libxml|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=23.11.2012.}}</ref>}- -{[[Common Lisp]]}-,-{<ref>{{cite web|url=https://code.google.com/p/cl-libxml2/|title=cl-libxml2 High-level wrapper around libxml2 and libxslt libraries}}</ref>}- -{[[Tcl]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://tclxml.sourceforge.net/|title=TclXML|accessdate = 21. 05. 2013}}</ref>}- i -{[[C++]]}-.-{<ref>{{cite web|url=http://libxmlplusplus.sourceforge.net/|title=libxml++|publisher=sourceforge.net|accessdate=23 November 2012}}</ref>}-
** -{[[Language binding|Bindings]]}- postoji za -{[[Пајтон (програмски језик)|Python]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://xmlsoft.org/python.html|title=The XML C parser and toolkit of Gnome: Python and bindings|accessdate=23. 11. 2012}}</ref>}- -{[[Перл (програмски језик)|Perl]]}-,-{<ref>{{cite web|url=https://metacpan.org/module/XML::LibXSLT|title=XML::LibXSLT - Interface to the GNOME libxslt library|publisher=CPAN|accessdate=23. 11. 2012}}</ref>}- -{[[Руби (програмски језик)|Ruby]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://rubygems.org/gems/libxslt-ruby|title=libxslt-ruby|accessdate=23. 11. 2012.}}</ref>}- -{[[PHP]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://www.php.net/manual/en/book.libxml.php|title=libxml|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=23. 11. 2012.}}</ref>}- -{[[Common Lisp]]}-,-{<ref>{{cite web|url=https://code.google.com/p/cl-libxml2/|title=cl-libxml2 High-level wrapper around libxml2 and libxslt libraries}}</ref>}- -{[[Tcl]]}-,-{<ref>{{cite web|url=http://tclxml.sourceforge.net/|title=TclXML|accessdate = 21. 5. 2013}}</ref>}- i -{[[C++]]}-.-{<ref>{{cite web|url=http://libxmlplusplus.sourceforge.net/|title=libxml++|publisher=sourceforge.net|accessdate=23. 11. 2012}}</ref>}-
* -{[[MSXML]]}- i -{.NET}-. -{MSXML}- uključuju -{XSLT 1.0}- procesor. Od -{MSXML 4.0}- uključena je alatka komandne linije -{<code>msxsl.exe</code>}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/en-us/download/details.aspx?id=21714|title=Command Line Transformation Utility (msxsl.exe)|publisher=Microsoft|accessdate = 22. 10. 2012}}</ref>}-
* -{[[MSXML]]}- i -{.NET}-. -{MSXML}- uključuju -{XSLT 1.0}- procesor. Od -{MSXML 4.0}- uključena je alatka komandne linije -{<code>msxsl.exe</code>}-.-{<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/en-us/download/details.aspx?id=21714|title=Command Line Transformation Utility (msxsl.exe)|publisher=Microsoft|accessdate = 22. 10. 2012}}</ref>}-
* -{[[Saxon XSLT|Saxon]]}-: -{XSLT}- (2.0 i delom 3.0) i -{XQuery 3.0}- procesor sa [[Open source|otvorenim kodom]] i [[Власнички софтвер|vlasničkim softverom]] za samostalne operacije i za -{[[Јава (програмски језик)|Java]]}-, -{[[JavaScript]]}--{<ref>{{cite web|url=http://www.saxonica.com/welcome/welcome.xml|title=Saxon Client Edition 1.0|publisher=Saxonica|accessdate = 14. 08. 2012}}</ref>}- i -{[[.NET Framework|.NET]].}-
* -{[[Saxon XSLT|Saxon]]}-: -{XSLT}- (2.0 i delom 3.0) i -{XQuery 3.0}- procesor sa [[Open source|otvorenim kodom]] i [[Власнички софтвер|vlasničkim softverom]] za samostalne operacije i za -{[[Јава (програмски језик)|Java]]}-, -{[[JavaScript]]}--{<ref>{{cite web|url=http://www.saxonica.com/welcome/welcome.xml|title=Saxon Client Edition 1.0|publisher=Saxonica|accessdate = 14. 8. 2012}}</ref>}- i -{[[.NET Framework|.NET]].}-
* -{QuiXSLT}-: -{XSLT 3.0}- procesor koji radi streaming implementiran u -{[[Јава (програмски језик)|Javi]]}- od strane -{Innovimaxa}- i -{[[INRIA]]}-.-{<ref>{{cite web|url=https://project.inria.fr/quix-tool-suite/quixslt/|title=QuiXSLT » QuiX-Tool Suite|date = 14. 11. 2013|publisher=Project.inria.fr|accessdate = 12. 07. 2014}}</ref>}-
* -{QuiXSLT}-: -{XSLT 3.0}- procesor koji radi streaming implementiran u -{[[Јава (програмски језик)|Javi]]}- od strane -{Innovimaxa}- i -{[[INRIA]]}-.-{<ref>{{cite web|url=https://project.inria.fr/quix-tool-suite/quixslt/|title=QuiXSLT » QuiX-Tool Suite|date = 14. 11. 2013|publisher=Project.inria.fr|accessdate = 12. 07. 2014}}</ref>}-
* -{[[Xalan]]}-: -{XSLT 1.0}- procesor otvorenog koda od -{[[Apache Software Foundation]]}- dostupan samostalno ali i za -{Javu}- i -{C++}-.
* -{[[Xalan]]}-: -{XSLT 1.0}- procesor otvorenog koda od -{[[Apache Software Foundation]]}- dostupan samostalno ali i za -{Javu}- i -{C++}-.
* Veb pregledači: -{Safari, Chrome, Firefox, Opera}- i -{Internet Explorer}- podržavaju -{XSLT 1.0}-. Ni jedan izvorno ne podržava -{XSLT 2.0}-, iako proizvodi treće strane kao što su -{Saxon-CE}--{<ref>{{cite web|url=http://www.saxonica.com/ce/index.xml|title=About Saxon-CE|author=Saxonica|accessdate = 16. 06. 2012}}</ref>}- i -{Frameless}--{<ref>{{cite web|url=http://www.frameless.io/|title=Frameless XSLT/XPath 2.0 processor|author=Frameless|accessdate = 09. 06. 2014}}</ref>}- mogu obezbediti ovu funkcionalnost.-{<ref>{{Cite journal|last=Delpratt|first=O'Neil|date=June 2013|title=XML on the web: is it still relevant?|url=http://xmllondon.com/2013/presentations/delpratt/|journal=XML London 2013|pages=35–48|doi=10.14337/XMLLondon13.Delpratt01|isbn=978-0-9926471-0-0}}</ref>}--{<ref>{{Cite journal|last2=Van der Kolk|first2=Yolijn|date=June 2014|title=Frameless for XML - The Reactive Revolution|url=http://xmllondon.com/2014/presentations/broersma|journal=XML London 2014|pages=128–132|doi=10.14337/XMLLondon14.Broersma01|isbn=978-0-9926471-1-7|first1=Robbert|last1=Broersma}}</ref>}- Veb pregledači mogu obavljati transformacije nad -{XML}- datotekama u hodu i prikazati rezultat obrade u prozoru pregledača. Ovo se obavlja ugrađivanjem -{XSL}- u -{XML}- dokument ili se upućuje na fajl koji sadrži -{XSL}- instrukcije iz -{XML}- dokumenta. Ovaj drugi metod ne može da radi sa -{Chrom}-om zbog bezbednosnog modela.-{<ref>{{cite web|url=https://stackoverflow.com/questions/4094912/cant-read-an-xml-and-or-xslt-in-google-chrome|title=Can't read an XML and/or XSLT in Google Chrome|year=2014|work=Stack Overflow|accessdate = 12. 07. 2014}}</ref>}-
* Veb pregledači: -{Safari, Chrome, Firefox, Opera}- i -{Internet Explorer}- podržavaju -{XSLT 1.0}-. Ni jedan izvorno ne podržava -{XSLT 2.0}-, iako proizvodi treće strane kao što su -{Saxon-CE}--{<ref>{{cite web|url=http://www.saxonica.com/ce/index.xml|title=About Saxon-CE|author=Saxonica|accessdate = 16. 6. 2012}}</ref>}- i -{Frameless}--{<ref>{{cite web|url=http://www.frameless.io/|title=Frameless XSLT/XPath 2.0 processor|author=Frameless|accessdate = 09. 6. 2014}}</ref>}- mogu obezbediti ovu funkcionalnost.-{<ref>{{Cite journal|last=Delpratt|first=O'Neil|date=2013|title=XML on the web: is it still relevant?|url=http://xmllondon.com/2013/presentations/delpratt/|journal=XML London 2013|pages=35–48|doi=10.14337/XMLLondon13.Delpratt01|isbn=978-0-9926471-0-0}}</ref>}--{<ref>{{Cite journal|last2=Van der Kolk|first2=Yolijn|date=2014|title=Frameless for XML - The Reactive Revolution|url=http://xmllondon.com/2014/presentations/broersma|journal=XML London 2014|pages=128–132|doi=10.14337/XMLLondon14.Broersma01|isbn=978-0-9926471-1-7|first1=Robbert|last1=Broersma}}</ref>}- Veb pregledači mogu obavljati transformacije nad -{XML}- datotekama u hodu i prikazati rezultat obrade u prozoru pregledača. Ovo se obavlja ugrađivanjem -{XSL}- u -{XML}- dokument ili se upućuje na fajl koji sadrži -{XSL}- instrukcije iz -{XML}- dokumenta. Ovaj drugi metod ne može da radi sa -{Chrom}-om zbog bezbednosnog modela.-{<ref>{{cite web|url=https://stackoverflow.com/questions/4094912/cant-read-an-xml-and-or-xslt-in-google-chrome|title=Can't read an XML and/or XSLT in Google Chrome|year=2014|work=Stack Overflow|accessdate = 12. 7. 2014}}</ref>}-
* -{[[XMLStarlet]]}- je "lista alatki komandne linije koje mogu biti korištene da transformišu, izaberu, testiraju i urede -{XML}- dokumenta". Može "primeniti -{XSLT stylesheet}--ove na -{XML}- dokumenta" i ne zahteva -{Javu}-. Koristi -{libxslt}- i podržava -{XSLT 1.0}-.
* -{[[XMLStarlet]]}- je "lista alatki komandne linije koje mogu biti korištene da transformišu, izaberu, testiraju i urede -{XML}- dokumenta". Može "primeniti -{XSLT stylesheet}--ove na -{XML}- dokumenta" i ne zahteva -{Javu}-. Koristi -{libxslt}- i podržava -{XSLT 1.0}-.
* -{Xuriella}--{<ref>{{cite web|url=http://common-lisp.net/project/xuriella/|title=Xuriella XSLT}}</ref> i Plexippus-xpath<ref>{{cite web|url=http://common-lisp.net/project/plexippus-xpath/|title=Plexippus XPath}}</ref>}- su -{XSLT 1.0}- procesori pisani u -{[[Lisp (programski jezik)|Common Lispu]]}-.
* -{Xuriella}--{<ref>{{cite web|url=http://common-lisp.net/project/xuriella/|title=Xuriella XSLT}}</ref> i Plexippus-xpath<ref>{{cite web|url=http://common-lisp.net/project/plexippus-xpath/|title=Plexippus XPath}}</ref>}- su -{XSLT 1.0}- procesori pisani u -{[[Lisp (programski jezik)|Common Lispu]]}-.
Ред 42: Ред 42:
Ovo omogućava značajne prednosti performansi u onlajn izdavačkim programima, gde je ista transformacija primenjena mnogo puta u sekundi nad različitim izvornim dokumentima.-{<ref>[http://www-128.ibm.com/developerworks/xml/library/x-xslt2/ Saxon: Anatomy of an XSLT processor] - Article describing implementation &#x26; optimization details of a popular XSLT processor.</ref>}- Ovo razdvajanje se ogleda u dizajnu -{XSLT}--a koji procesuira -{API}--je (kao što je -{[[Java API]]}- za -{XML}- procesiranje -{[[JAXP]]}-a).
Ovo omogućava značajne prednosti performansi u onlajn izdavačkim programima, gde je ista transformacija primenjena mnogo puta u sekundi nad različitim izvornim dokumentima.-{<ref>[http://www-128.ibm.com/developerworks/xml/library/x-xslt2/ Saxon: Anatomy of an XSLT processor] - Article describing implementation &#x26; optimization details of a popular XSLT processor.</ref>}- Ovo razdvajanje se ogleda u dizajnu -{XSLT}--a koji procesuira -{API}--je (kao što je -{[[Java API]]}- za -{XML}- procesiranje -{[[JAXP]]}-a).


Raniji -{XSLT}- procesors imali su vrlo malo optimizacije. -{Stylesheet}- dokumenta su učitavana u -{[[Document Object Model]]}-e a procesor deluje na njih direktno. -{[[XPath]]}- alati takođe nisu bili optimizovani. Međutim, sve većem uporebom, -{XSLT}- procesori počinju koristiti optimizacione tehnike funkcionalnih jezika i relacionih upitnih jezika, kao što su statička prepisivanja drveća (npr. izmestiti računananja izvan petlji) i lenje protočne procene da bi se smanjio memorijski otisak proizveden međurezultatima (i dozvolio "rani izlazak" kada procesor može oceniti izraz kao što je -{<code>following-sibling::*[1]</code>}- bez potpunog računanja podizraza). Mnogi procesori koriste reprezentaciju drveta koja je značajno efikasnija (i u vremenu i u porstoru)-{<ref>{{Cite journal|last2=Kay|first2=Michael|date=June 2015|title=Improving Pattern Matching Performance in XSLT|url=http://xmllondon.com/2015/presentations/lumley|journal=XML London 2015|pages=9–25|doi=10.14337/XMLLondon15.Lumley01|isbn=978-0-9926471-2-4|first1=John|last1=Lumley}}</ref>}- nego implementacija opšte namene.
Raniji -{XSLT}- procesors imali su vrlo malo optimizacije. -{Stylesheet}- dokumenta su učitavana u -{[[Document Object Model]]}-e a procesor deluje na njih direktno. -{[[XPath]]}- alati takođe nisu bili optimizovani. Međutim, sve većem uporebom, -{XSLT}- procesori počinju koristiti optimizacione tehnike funkcionalnih jezika i relacionih upitnih jezika, kao što su statička prepisivanja drveća (npr. izmestiti računananja izvan petlji) i lenje protočne procene da bi se smanjio memorijski otisak proizveden međurezultatima (i dozvolio "rani izlazak" kada procesor može oceniti izraz kao što je -{<code>following-sibling::*[1]</code>}- bez potpunog računanja podizraza). Mnogi procesori koriste reprezentaciju drveta koja je značajno efikasnija (i u vremenu i u porstoru)-{<ref>{{Cite journal|last2=Kay|first2=Michael|date=2015|title=Improving Pattern Matching Performance in XSLT|url=http://xmllondon.com/2015/presentations/lumley|journal=XML London 2015|pages=9–25|doi=10.14337/XMLLondon15.Lumley01|isbn=978-0-9926471-2-4|first1=John|last1=Lumley}}</ref>}- nego implementacija opšte namene.


U junu 2014, -{Debbie Lockett}- i -{[[Michael Howard Kay|Michael Kay]]}- predstavili su benchmarking okvir otvorenog koda za -{XSLT}- procesore nazvan -{XT-Speedo}-.-{<ref>{{Cite journal|last2=Lockett|first2=Debbie|date=June 2014|title=Benchmarking XSLT Performance|url=http://xmllondon.com/2014/presentations/kay|journal=XML London 2014|pages=10–23|doi=10.14337/XMLLondon14.Kay01|isbn=978-0-9926471-1-7|first1=Michael|last1=Kay}}</ref>}-
U junu 2014, -{Debbie Lockett}- i -{[[Michael Howard Kay|Michael Kay]]}- predstavili su benchmarking okvir otvorenog koda za -{XSLT}- procesore nazvan -{XT-Speedo}-.-{<ref>{{Cite journal|last2=Lockett|first2=Debbie|date=2014|title=Benchmarking XSLT Performance|url=http://xmllondon.com/2014/presentations/kay|journal=XML London 2014|pages=10–23|doi=10.14337/XMLLondon14.Kay01|isbn=978-0-9926471-1-7|first1=Michael|last1=Kay}}</ref>}-


== -{XSLT}- tipovi media ==
== -{XSLT}- tipovi media ==
Ред 148: Ред 148:
Ovaj -{XHTML}- generiše prikazani izlaz kada je pokrenut u veb pregledaču.
Ovaj -{XHTML}- generiše prikazani izlaz kada je pokrenut u veb pregledaču.
[[Датотека:Osobe.png|центар|мини|Dobijeni -{XHTML}- generisan od -{XML}- ulazne datoteke i -{XSLT}- transformacije.|150x150пискел]]
[[Датотека:Osobe.png|центар|мини|Dobijeni -{XHTML}- generisan od -{XML}- ulazne datoteke i -{XSLT}- transformacije.|150x150пискел]]
Da bi veb pregledač mogao automatski da primenjuju -{XSL}- transformaciju u -{XML}- dokument na ekranu, -{XML stylesheet}- sa instrukcijama za procesiranje može da se ubaci u -{XML}-. Tako, na primer, ako je -{stylesheet}- u Primeru 2 iznad bio dostupni kao -{"primer2.xsl"}-, sledeća uputstva se mogu dodati na originalni dolazni -{XML:<ref name="w3cxslt">{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt#section-Embedding-Stylesheets|title=XSL Transformations (XSLT) Version 1.0: W3C Recommendation&nbsp;– Embedding Stylesheets|last=|first=|date=16.11.1999|website=|publisher=W3C}}</ref>}-
Da bi veb pregledač mogao automatski da primenjuju -{XSL}- transformaciju u -{XML}- dokument na ekranu, -{XML stylesheet}- sa instrukcijama za procesiranje može da se ubaci u -{XML}-. Tako, na primer, ako je -{stylesheet}- u Primeru 2 iznad bio dostupni kao -{"primer2.xsl"}-, sledeća uputstva se mogu dodati na originalni dolazni -{XML:<ref name="w3cxslt">{{cite web|url=http://www.w3.org/TR/xslt#section-Embedding-Stylesheets|title=XSL Transformations (XSLT) Version 1.0: W3C Recommendation&nbsp;– Embedding Stylesheets|last=|first=|date=16. 11. 1999|website=|publisher=W3C}}</ref>}-


<source lang="xml">
<source lang="xml">

Верзија на датум 17. децембар 2016. у 17:24

XSLT (Extensible Stylesheet Language Transformations) je jezik za transformisanje XML dokumenata[1] koji kasnije mogu biti konvertovani i u ostale formate kao što su PDF, PostScript i PNG.[2] XSLT 1.0 je podržan u svim današnjim pretraživačima.

Ulazni dokumenti su XML fajlovi, ali se može koristiti bilo šta od čega se može kreirati XQuery i XPath model podataka, kao što su relacione baze podataka.[1]

Prema XSL transformacijama se odnosimo kao prema programskom jeziku, jer je sistem upita koji se može opisati Tjuringovom mašinom, tj. XSLT je Turing-potpun.[3]

Istorija

Functionalni jezici su imali ogroman uticaj na XSLT.[4] Najveći uticaj je imao DSSSL, koji je formatirao SGML kao što i XSLT formatira XML.[5]

  • XSLT 1.0: XSLT je bio deo World Wide Web Consortiumovog (W3C) Extensible Stylesheet Language (XSL) 1998–1999 projekta u kome su takođe nastali XSL-FO i XPath. Neki članovi koji su kreirali XSLT, uključujući James Clark-a, urednika, prethodno su radili na kreiranju DSSSL. XSLT 1.0 objavljen u novembru 1999.[6]
  • XSLT 2.0: nakon neuspešnog pokušaja da se napravi varzija 1.1 2001. godine,[7] radna grupa XSL je udružila snage sa XQueryjevom radnom grupom i napravili su XPath 2.0,[8] sa bogatijim modelom podataka i sistemom zasnovanim na XML Schema. Najnovija verzija je XSLT 2.0,[9] razvijena je od strane Michael Kaya. Od 2010, XSLT 1.0[10] se i dalje široko upotrebljava, ali 2.0 verzije nije podržan od strane veb pregledača ili u okruženjima poput LAMPa.
  • Od oktobra 2014. godine karaktersistike XSLT 3.0 obuhvataju:[11]
    • Streaming transformacija: u prethodnim verzijama potpuni unos dokumenata je morao biti učitan u memoriju pre obrade,[12] a ispis nije mogao biti prikazan dok procesuiranje nije bilo završeno. Radna verzija XML streaminga će biti korišćena za procesiranje dokumenata koji su isuviše veliki da stanu u memoriju, ili kada su transformacije pisane u XML Pipelines.
    • Poboljšanja u modularnost velikih stylesheet-ova.
    • Poboljšano upravljanje dinamičkim grešakama, na primer xsl:try instrukcija.
    • Funkcije sada mogu biti argumenti drugim funkcijama.

Dizajn i modeliranje procesa

Dijagram toka procesa i osnovnih elemenata XSLTa.

XSLT koristi jedan ili više XML izvornih dokumenata i jedan ili više XSLT stylesheetova i procesuira ih da bi napravio izlazni dokument. U poređenju sa široko upotrebljavanim imperativnim programiranjem, kome, na primer, pripada i jezik C, XSLT je deklarativni jezik.[13] Osnova procesne paradigme je povezivanje obrazaca.[14] Umesto nabrajanja imperativnog niza naredbi koje se izvodule u okruženju, treba definisati samo kako rukovati sa povezivanjem čvorova određenog XPath obrazca, a ako se desi da procesor naiđe na neki, sadržaj obrazaca efikasno obrađuje funkcionalne izraze koji direktno predstavljaju svoj dobijeni formular - rezultujuće drvo, koje je osnova za procesorev izlaz.

Procesor prati fiksiran algoritam.[15] Na početku, uz pretpostavku da je stylesheet učitan i pripremljen, procesor gradi izvorno drvo od ulaznog XML dokumenta. Zatim se obrađuje korijenski čvor izvornog drveta, nalazi se odgovarajući šablon za taj čvor u stylesheet-u, i proverava se sadržaj šablona. Instrukcije u svakom šablonu uglavnom usmeravaju procesor ili da stvara čvorove u rezultujućem drvetu, ili da obradi više čvorova u izvornom drveta na isti način kao i korenski čvor. Izlaz predstavlja rezultatirajuće drvo.

Implementacija porcesora

  • -Altova RaptorXML Server: cross-platforma koja podržava XSLT 1.0 i 2.0, većinu XPath 3.0, i neke delove iz XSLT 3.0 radnog nacrta; takođe i XQuery. Dozvoljava operacije komandne linije i interfejsa COM, Java i .NET[16] i takođe uključuje ugrađen HTTP server.
  • Exselt:[17] XSLT 3.0 procesor koji radi na .NET frameworku napisanom u F#. Potpuno podržava XSLT 3.0 nacrt, XPath 3.0 preporuku i XDM 3.0 preporučene standarde.
  • libxslt je besplatna biblioteka realizovana pod MIT licencom koja se može ponovo koristiti u komercijalnim aplikacijama. Bazirana je na libxml i implementirana na C- u zbog brzine i portabilnosti. Podržava XSLT 1.0 i EXSLT ekstenzije.[18]
  • MSXML i .NET. MSXML uključuju XSLT 1.0 procesor. Od MSXML 4.0 uključena je alatka komandne linije msxsl.exe.[30]
  • Saxon: XSLT (2.0 i delom 3.0) i XQuery 3.0 procesor sa otvorenim kodom i vlasničkim softverom za samostalne operacije i za Java, JavaScript[31] i .NET.
  • QuiXSLT: XSLT 3.0 procesor koji radi streaming implementiran u Javi od strane Innovimaxa i INRIA.[32]
  • Xalan: XSLT 1.0 procesor otvorenog koda od Apache Software Foundation dostupan samostalno ali i za Javu i C++.
  • Veb pregledači: Safari, Chrome, Firefox, Opera i Internet Explorer podržavaju XSLT 1.0. Ni jedan izvorno ne podržava XSLT 2.0, iako proizvodi treće strane kao što su Saxon-CE[33] i Frameless[34] mogu obezbediti ovu funkcionalnost.[35][36] Veb pregledači mogu obavljati transformacije nad XML datotekama u hodu i prikazati rezultat obrade u prozoru pregledača. Ovo se obavlja ugrađivanjem XSL u XML dokument ili se upućuje na fajl koji sadrži XSL instrukcije iz XML dokumenta. Ovaj drugi metod ne može da radi sa Chromom zbog bezbednosnog modela.[37]
  • XMLStarlet je "lista alatki komandne linije koje mogu biti korištene da transformišu, izaberu, testiraju i urede XML dokumenta". Može "primeniti XSLT stylesheet-ove na XML dokumenta" i ne zahteva Javu. Koristi libxslt i podržava XSLT 1.0.
  • Xuriella[38] i Plexippus-xpath[39] su XSLT 1.0 procesori pisani u Common Lispu.

Performanse

Većina ranijih XSLT procesora su prevodioci. U skorije vreme, kod sve učestalije koristi prenosive srednje jezike (kao što su Java bytecode ili .NET Common Intermediate Language) kao cilj. Međutim, čak i interpretativni proizvodi uglavnom nude zasebne analize i faze izvršavanja, omogućavajući da se optimalno izrazno drvo kreira u memoriji i ponovo koristiti za obavljanje raznih transformacija.

Ovo omogućava značajne prednosti performansi u onlajn izdavačkim programima, gde je ista transformacija primenjena mnogo puta u sekundi nad različitim izvornim dokumentima.[40] Ovo razdvajanje se ogleda u dizajnu XSLT-a koji procesuira API-je (kao što je Java API za XML procesiranje JAXPa).

Raniji XSLT procesors imali su vrlo malo optimizacije. Stylesheet dokumenta su učitavana u Document Object Modele a procesor deluje na njih direktno. XPath alati takođe nisu bili optimizovani. Međutim, sve većem uporebom, XSLT procesori počinju koristiti optimizacione tehnike funkcionalnih jezika i relacionih upitnih jezika, kao što su statička prepisivanja drveća (npr. izmestiti računananja izvan petlji) i lenje protočne procene da bi se smanjio memorijski otisak proizveden međurezultatima (i dozvolio "rani izlazak" kada procesor može oceniti izraz kao što je following-sibling::*[1] bez potpunog računanja podizraza). Mnogi procesori koriste reprezentaciju drveta koja je značajno efikasnija (i u vremenu i u porstoru)[41] nego implementacija opšte namene.

U junu 2014, Debbie Lockett i Michael Kay predstavili su benchmarking okvir otvorenog koda za XSLT procesore nazvan XT-Speedo.[42]

XSLT tipovi media

<output> element može prihvatiti tip media-type, koji dopušta da se postavi tip media (ili MIME type) za rezultirajući izlaz. Na primer: <xsl:output output="xml" media-type="application/xml"/>. XSLT 1.0 preporučuje opštije tipove atributa text/xml i application/xml jer dugo vremena nije bilo registrovanog tipa medija za XSLT. Tada je text/xsl postao de facto standard. U XSLT 1.0 nije bilo precizirano kako media-type vrednosti treba koristiti.

Objavljivanjem XSLT 2.0, W3C preporučuje registraciju MIME tipa medija application/xslt+xml[43] koji je kasnije bio registrovan na Internet Assigned Numbers Authority (IANA).[44]

Radni nacrt XSLT je koristio text/xsl u svojim primerima i ovaj tip je implementirao i nastavljao da promoviše Microsoft u Internet Explorer-u[45] i MSXML. Široko je upotrebljivana i xml-stylesheet procesna instrukcija. Zato, u praksi, korisnici koji žele da kontrolišu transformaciju u pregledaču korištenjem procesnih instrukcija moraju koristiti neregistrovan media tip.[46]

XSLT primeri

Ispod je primer dolaznog XML dokumenta.

<?xml version="1.0" ?>
<osobe>
  <osoba username="PP1">
    <ime>Petar</ime>
    <prezime>Petrović</prezime>
  </osoba>
  <osoba username="MM1">
    <ime>Marko</ime>
    <prezime>Marković</prezime>
  </osoba>
</osobe>

Primer 1 (transformisanje iz XSLT u XML)

Ovaj XSLT stylesheet obezbjeđuje šablon za prevođenje XML dokumenta.

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<xsl:stylesheet xmlns:xsl="http://www.w3.org/1999/XSL/Transform" version="1.0">
  <xsl:output method="xml" indent="yes"/>

  <xsl:template match="/osobe">
    <root>
      <xsl:apply-templates select="osoba"/>
    </root>
  </xsl:template>

  <xsl:template match="osoba">
    <ime username="{@username}">
      <xsl:value-of select="ime" />
    </ime>
  </xsl:template>

</xsl:stylesheet>

Ovo dovodi do novog XML dokumenta, koji ima drugačiju strukturu:

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<root>
  <ime username="PP1">Petar</ime>
  <ime username="MM1">Marko</ime>
</root>

Primer 2 (prevođenje iz XML u XHTML)

Procesovanje XSLT fajla

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<xsl:stylesheet
  version="1.0"
  xmlns:xsl="http://www.w3.org/1999/XSL/Transform"
  xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">

  <xsl:output method="xml" indent="yes" encoding="UTF-8"/>

  <xsl:template match="/osobe">
    <html>
      <head> <title>Testiranje XML primera</title> </head>
      <body>
        <h1>Osobe</h1>
        <ul>
          <xsl:apply-templates select="osoba">
            <xsl:sort select="prezime" />
          </xsl:apply-templates>
        </ul>
      </body>
    </html>
  </xsl:template>

  <xsl:template match="osoba">
    <li>
      <xsl:value-of select="prezime"/><xsl:text>, </xsl:text><xsl:value-of select="ime"/>
    </li>
  </xsl:template>

</xsl:stylesheet>

sa XML ulaznom datotekom prikazanom gore rezultira u narednom XHTML (razmak je prilagođen zbog čitljivosti):

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
  <head> <title>Testing XML Example</title> </head>
  <body>
    <h1>Persons</h1>
      <ul>
        <li>Ismincius, Morka</li>
        <li>Smith, John</li>
      </ul>
  </body>
</html>

Ovaj XHTML generiše prikazani izlaz kada je pokrenut u veb pregledaču.

150x150пискел

Da bi veb pregledač mogao automatski da primenjuju XSL transformaciju u XML dokument na ekranu, XML stylesheet sa instrukcijama za procesiranje može da se ubaci u XML. Tako, na primer, ako je stylesheet u Primeru 2 iznad bio dostupni kao "primer2.xsl", sledeća uputstva se mogu dodati na originalni dolazni XML:[47]

<?xml-stylesheet href="primer2.xsl" type="text/xsl" ?>

U ovom primeru, text/xsl je tehnički netačno, sudeći po W3C specifikacijama[47] (po kojima je to trebalo da bude text/xml), ali to je jedina vrsta medija koji je široko podržan od strane brauzera od 2009.

Reference

  1. ^ а б „Transformation”. 19. 9. 2012. 
  2. ^ „XML Output Method”. 19. 09. 2012. 
  3. ^ Kepser, Stephan. „A Simple Proof for the Turing-Completeness of XSLT and XQuery”. Proceedings of Extreme Markup Languages. 
  4. ^ Michael Kay. „What kind of language is XSLT?”. 
  5. ^ „A Proposal for XSL”. W3C. 
  6. ^ „XML and Semantic Web W3C Standards Timeline” (PDF). 
  7. ^ „XSL Transformations (XSLT) Version 1.1”. W3.org. 24. 8. 2001. Приступљено 12. 7. 2014. 
  8. ^ „XML Path Language (XPath) 2.0 (Second Edition)”. W3.org. 14. 12. 2010. Приступљено 12. 7. 2014. 
  9. ^ „XSL Transformations (XSLT) Version 2.0”. W3.org. 23. 01. 2007. Приступљено 12. 7. 2014. 
  10. ^ „XSL Transformations (XSLT)”. W3.org. 16. 11. 1999. Приступљено 12. 7. 2014. 
  11. ^ „What's New in XSLT 3.0?”. w3. Приступљено 6. 1. 2014. 
  12. ^ Kay, Michael. „A Streaming XSLT Processor”. Balisage: The Markup Conference 2010 Proceedings. Приступљено 15. 2. 2012. 
  13. ^ „Discover the Wonders of XSLT: XSLT Quirks”. „XSLT is a very specialized language with a distinct declarative flavor. 
  14. ^ Kay, Michael. „What kind of language is XSLT?”. IBM. Приступљено 13. 11. 2013. 
  15. ^ „XSLT Definitions”. „XSLT declarations define a set of rules and guidelines that are applied during processing according to a predefined algorithm. 
  16. ^ „RaptorXML”. Приступљено 21. 8. 2013. 
  17. ^ „Exselt XSLT Processor”. Exselt. 06. 6. 2015. 
  18. ^ „The XSLT C library for GNOME: libxslt”. Приступљено 23. 11. 2012. 
  19. ^ „The XSLT C library for GNOME: The xsltproc tool”. Приступљено 23. 11. 2012. 
  20. ^ „xsltproc man page”. Приступљено 23. 11. 2012. 
  21. ^ „New package: libxslt”. Приступљено 23. 11. 2012. 
  22. ^ „The WebKit Open Source Project - XSLT”. Приступљено 25. 10. 2009. 
  23. ^ „The XML C parser and toolkit of Gnome: Python and bindings”. Приступљено 23. 11. 2012. 
  24. ^ „XML::LibXSLT - Interface to the GNOME libxslt library”. CPAN. Приступљено 23. 11. 2012. 
  25. ^ „libxslt-ruby”. Приступљено 23. 11. 2012. 
  26. ^ „libxml”. Приступљено 23. 11. 2012. 
  27. ^ „cl-libxml2 High-level wrapper around libxml2 and libxslt libraries”. 
  28. ^ „TclXML”. Приступљено 21. 5. 2013. 
  29. ^ „libxml++”. sourceforge.net. Приступљено 23. 11. 2012. 
  30. ^ „Command Line Transformation Utility (msxsl.exe)”. Microsoft. Приступљено 22. 10. 2012. 
  31. ^ „Saxon Client Edition 1.0”. Saxonica. Приступљено 14. 8. 2012. 
  32. ^ „QuiXSLT » QuiX-Tool Suite”. Project.inria.fr. 14. 11. 2013. Приступљено 12. 07. 2014. 
  33. ^ Saxonica. „About Saxon-CE”. Приступљено 16. 6. 2012. 
  34. ^ Frameless. „Frameless XSLT/XPath 2.0 processor”. Приступљено 09. 6. 2014. 
  35. ^ Delpratt, O'Neil (2013). „XML on the web: is it still relevant?”. XML London 2013: 35—48. ISBN 978-0-9926471-0-0. doi:10.14337/XMLLondon13.Delpratt01. 
  36. ^ Broersma, Robbert; Van der Kolk, Yolijn (2014). „Frameless for XML - The Reactive Revolution”. XML London 2014: 128—132. ISBN 978-0-9926471-1-7. doi:10.14337/XMLLondon14.Broersma01. 
  37. ^ „Can't read an XML and/or XSLT in Google Chrome”. Stack Overflow. 2014. Приступљено 12. 7. 2014. 
  38. ^ „Xuriella XSLT”. 
  39. ^ „Plexippus XPath”. 
  40. ^ Saxon: Anatomy of an XSLT processor - Article describing implementation & optimization details of a popular XSLT processor.
  41. ^ Lumley, John; Kay, Michael (2015). „Improving Pattern Matching Performance in XSLT”. XML London 2015: 9—25. ISBN 978-0-9926471-2-4. doi:10.14337/XMLLondon15.Lumley01. 
  42. ^ Kay, Michael; Lockett, Debbie (2014). „Benchmarking XSLT Performance”. XML London 2014: 10—23. ISBN 978-0-9926471-1-7. doi:10.14337/XMLLondon14.Kay01. 
  43. ^ „XSL Transformations (XSLT) Version 2.0”. W3C. Приступљено 19. 10. 2012. 
  44. ^ „Application Media Types”. IANA. Приступљено 19. 10. 2012. 
  45. ^ „XSLT Requirements for Viewing XML in a Browser”. Microsoft. Приступљено 19. 10. 2012. 
  46. ^ Kay, Michael (2008). XSLT 2.0 and XPath 2.0 Programmer's Reference. Wiley. стр. 100. ISBN 978-0-470-19274-0. 
  47. ^ а б „XSL Transformations (XSLT) Version 1.0: W3C Recommendation – Embedding Stylesheets”. W3C. 16. 11. 1999. 

Dodatna literatura

Spoljašnje veze

Dokumentacija
XSLT kod biblioteka
  • EXSLT je široko rasprostranjena inicijativa zajednica da obezbede proširenja XSLT.
  • FXSL je biblioteka koja sprovodi podršku funkcija višeg reda u XSLT. FXSLT je napisana u samom XSLT-u.
  • The XSLT Standard Library pruža XSLT diveloper sa setom XSLT obrazaca za najčešće korišćenih funkcija. Ovo se implementira samo u XSLT, to jest ne koriste se nikakvi dodaci.
  • Kernow GUI za Saxon koji obezbeđuje „i klik interfejs za pokretanje transformacija.
  • xslt.js – Transform XML with XSLT JavaScript biblioteka koje transformise XML u XSLT u pregledaču.