Jump to content

Belaruusiya

Iwde to Wikipedia
Republik bu Belaruusiya
Рэспубліка Беларусь
(Flag) (Coat of Arms)

Belaruusiya e dow laabi laamu ko Jamhuriyawol Belaruusiya,[c] ko leydi ndi alaa ko woni e mum so wonaa maayo e nder Fuɗnaange Yuroopu. Ndi heddi ko Riisi to fuɗnaange e worgo-fuɗnaange, Ukrain to fuɗnaange, Poloñ to hirnaange, Lituwaani e Letoni to worgo-fuɗnaange. Belaruusiya ina waɗi 207 600 kiloomeeteer kaaree (80 200 miil kaaree) e 9,1 miliyoŋ neɗɗo, ko leydi 13th ɓurndi mawnude e 20th ɓurndi heewde yimɓe e nder Yuroopu. Leydi ndii ina jogii weeyo hemiboreal, ndi feccii ko e diiwanuuji jeegom to bannge njuɓɓudi. Minsk woni laamorgo e wuro ɓurngo mawnude; ina njuɓɓinee heen seeɗa no wuro jogiingo darnde teeŋtunde nii.

Hakkunde jamaanu cakaari e teeminannde 20th, lesɗe ceertuɗe e sahaaji ceertuɗi ina njoginoo leyɗeele Belaruusiya hannde ɗee, ina jeyaa heen Kievan Rus’, Laamɗo Polotsk, Duchy mawɗo Lituani, Commonwealth Poloñ-Lituani, e Laamaandi Russi. E nder caggal njiimaandi Riisi e hitaande 1917, dowlaaji ceertuɗi ummii ngam haɓaade laawɗingol e nder wolde hakkunde leyɗeele, haa jooni ina jokki e ummital SSR Belaruusiya, wonti leydi sosndi Dental Sowiyet e hitaande 1922. Caggal wolde Poloñ e Sowiyet , Belaruusiya dañii fotde feccere e leydi mum e juuɗe Poloñ. Ko ɓuri heewde e keeri leydi Belaruusiya ƴetti mbaadi mum hannde ndii ko e hitaande 1939, nde won leyɗeele Republique Poloñ ɗiɗaɓere ngartiraa e mayre caggal nde Sowiyet en naati Poloñ, kadi ɗe njoofi caggal wolde adunaare ɗimmere. E wolde adunaare ɗiɗmere, golle konu mbonni Belaruusiya, tawi ko ina wona feccere e yimɓe mum e feccere e jawdi faggudu mum. E hitaande 1945, SSR Belaruusiya wonti tergal sosngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, wondude e Dental Sowiyet. Republique oo wonnoo ko hoɗorde dille luulndiiɗe Nazi en, keewɗe, keewɗe, ɗe njiimi politik haa e kitaale 1970, ɗe njiylotonoo ko waylude faggudu Belaruusiya gila e faggudu ndema haa e faggudu gollordu.

Parlemaa republique oo bayyini njiimaandi Belaruusiya ñalnde 27 sulyee 1990, e sahaa nde Dental Sowiyet fusi, Belaruusiya heɓi jeytaare mum ñalnde 25 ut 1991. Caggal nde doosgal kesal ƴettaa e hitaande 1994, Alexander Lukashenko woni hooreejo leydi gadano to Bela woote leydi ndii gadane, ɗe ngonaa laamuyankooje, caggal jeytaare, ko kanko woni hooreejo leydi ndii gila ndeen. Lukashenko ina ardii laamu nguu, ngu doolnungu no feewi. Belaruusiya ina lesɗini e peeje winndereeje ngam ndimaagu jaayɗe e ndimaagu siwil. Nde jokki e politikaaji keewɗi e jamaanu Sowiyet, ko wayi no jeyi leydi e taƴe faggudu mawɗe. Belaruusiya tan woni leydi Yuroopu jokki huutoraade kuugal warngo. E hitaande 2000, Belaruusiya e Riisi ciifi nanondiral ngam ɓeydaade gollondirde, ɓe cosi Dowla Dental.

Belaruusiya woni ko e 69ɓo e limto ƴellitaare aadee. Leydi ndii jeyaa ko e Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila nde sosaa, nde naatii e CIS, CSTO, UEAE, OSCE, e Dillere Leyɗeele ɗe ngonaa denndaaɗe. Nde hollitaani yiɗde naatde e Dental Yuroopu kono ɗum fof e wayde noon nde jokki jokkondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee, nde tawtoraama kadi eɓɓaande Baku.

Innde Belaruusiya ina jokkondiri no feewi e helmere Belaya Rus’, woni Rus daneejo’.[14] Woodi haalaaji ɗuɗɗi dow iwdi innde White Rus'.[15] Miijo etno-diine hollitii wonde innde ndee huutortenoo ko ngam siftinde feccere leyɗeele Ruthenian ɓooyɗe e nder Duchy mawɗo Lituwaani, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko Slav en ɓe ngonnoo ko Kerecee’en gila ko ɓooyi, ko luutndii Ruthenia ɓaleejo, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko Balt en pagan en .[16] Firo woɗngo ngam innde ndee ina hollita comci daneeji ɗi yimɓe Slavic en nokku oo ɓoornotonoo.[15] Miijo tataɓo hollitii wonde leyɗeele Riisi ɓooyɗe ɗe Tatar en keɓaani (ɗum woni Polotsk, Vitebsk e Mogilev) ina mbiyatnoo Rus daneejo.[15] Miijo nayaɓo hollitii wonde colour daneejo ina jokkondiri e hirnaange, Belaruusiya ko bannge hirnaange Rus’ e teeminannde 9th haa 13th.[17]

Tampa e leggal bardugal St. Euphrosyne ngal Lazar Bohsha waɗi gila 1992.

Innde Rus' ndee ina heewi jillondirde e sifaaji mum latin Riisi e Ruteni, ko noon Belaruusiya heewi wiyeede ko Riisi ɓaleejo walla Rutheni ɓaleejo. Innde ndee fuɗɗii feeñde ko e binndol Almaañ e Latin e yontaaji hakkundeeji ; taariindi Jan de Czarnków ina siftina kasoo mawɗo Lituani biyeteeɗo Jogaila e yumma mum to "Albae Russiae, dicto Poloczk" e hitaande 1381.[18] Kuutoragol Russi ɓaleejo gadano ngam wiyde Belaruusiya ko e darorɗe teeminannde 16th, ko Engeleejo biyeteeɗo Sir Jerome Horsey, ganndiraaɗo jokkondiral mum e galle laamorɗo Riisi.[19] E nder teeminannde 17th, laamɓe leydi Riisi kuutoriima helmere ndee ngam siftinde leyɗeele ɓeydaaɗe e Duchy mawɗo Lituwaani.[20]

Helmere Belorussia (e ɗemngal Riisi: Белору́ссия, feccere ɗiɗmere ndee nanndi kono winndiraa e teeŋtinde ko seerti e Росси́я, Riisi) fuɗɗii ummoraade ko e jamaanu Laamaandi Riisi, e Tsar Riisi ina heewi wiyeede "Tsar Riisi kala", hono Riisi walla Laamu Riisi ko pecce tati Riisi mbaɗi ɗum—Mawɗo, Toowɗo, e Daneejo.[21] Ɗum hollitii wonde terɗe ɗee fof ko Riisinaaɓe, leƴƴi ɗii fof ko Riisinaaɓe kadi ; e nder haala Belarusnaaɓe, ko ɓe mbaydiiji leñol Riisi.[22]

Caggal nde Bolshevik en njippii e hitaande 1917, helmere Riisi ɓaleejo ndee waɗii won e jiiɓru, sibu ko nde innde kadi doole konu luulndiiɗe Bolshevik en boɗeeji ɗii.[23] E jamaanu SSR Belaruusiya, helmere Belaruusiya ndee jaɓaama e nder hakkille ngenndiijo. E nder hirnaange Belaruusiya e les njiimaandi Poloñ, Belaruusiya wonti ko heewi huutoreede e nder diiwanuuji Białystok e Grodno e nder yontaaji hakkunde wolde.[24]

Helmere Belaruusiya (inɗe mayri e ɗemɗe goɗɗe ko wayi no Engele tuugii ko e mbaadi Ruusi) huutortenoo tan ko e dow laabi haa hitaande 1991. E dow laabi, innde leydi ndii timmunde ko Ndenndaandi Belaruusiya (Рэспубка Беларусь, Республика Беларусь, Respublika Belarus).[ 25][26] To leydi Riisi, kuutoragol Belaruusiya ina heewi haa jooni.[27]

E ɗemngal Lituani, gaagaa Baltarusija (Riisi Daneejo), Belaruusiya ina wiyee kadi Gudija.[28][29] Etimoloji helmere Gudija ndee laaɓaani. E miijo wooto, konngol ngol ummorii ko e innde Prusse ɓooynde Gudwa, nde, e mbaydi mum, ina jokkondiri e mbaadi Żudwa, woni mbaydi Sudwa, Sudovia. Sudovia, e mbaydi mum, ina jeyaa e inɗe Yotving en. Teskagol goɗngol ina jokkondiri e konngol ngol e Laamu Gothic nguu, ngu joginoo geɗe keewɗe e leydi Belaruusiya e Ukrain hannde oo, e nder teeminannde 4th e 5th. Innde Goth en ko Gutans e Gytos, ko ɓadiiɗo Gudija. Haa jooni miijo ngoɗngo ina tuugii e miijo wonde Gudija e ɗemngal Lituwaan firti ko "goɗngol" ina waawi tawa ko Lituwaannaaɓe kuutortoo ɗum e daartol ngam wiyde kala leñol ngol haalataa Lituwaani.[30]

Demokaraafi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Demography: Belaruusija 1960-2015

E binnditagol 2019, keewal yimɓe leydi ndii ko 9,41 miliyoŋ[256] tawi leñol Belarus ina waɗi 84,9% e yimɓe leydi Belaruusiya fof.[256] Pelle tokoose ina njeyaa heen : Riisinaaɓe (7,5%), Poloñnaaɓe (3,1%), e Ukraninaaɓe (1,7%).[256] Belaruusiya ina jogii fotde 50 neɗɗo e nder kiloomeeteer kaaree gooto (127 kiloomeeteer kaaree); 70% e yimɓe mayri fof ko e gure mawɗe ngoni.[257] Minsk, laamorde leydi ndi e wuro ɓurngo mawnude, ina waɗi 1 937 900 hoɗɓe e hitaande 2015.[258] Gomel, mo yimɓe mum tolnii e 481 000 neɗɗo, woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude, ko laamorgo Diiwaan Gomel. Wurooji mawɗi goɗɗi ɗii ko Mogilev (365 100), Vitebsk (342 400), Grodno (314 800) e Brest (298 300).[259]

Hono no leyɗeele Yuroopu fuɗnaange keewɗe goɗɗe nii, Belaruusiya ina jogii ɓeydagol yimɓe bonngol, tee ina jogii ɓeydagol nguleeki bonngol. E hitaande 2007, keewal yimɓe leydi Belaruusiya ustii fotde 0,41% e jibinannde mum ko 1,22,[260] ina lesɗi no feewi e keewal lomto. Hakindo eggugol mum ko +0,38 e nder 1 000, ko ɗum hollirta wonde Belaruusiya ina heewi eggugol seeɗa e eggugol. E hitaande 2015, 69,9% e yimɓe leydi Belaruusiya ina njogii duuɓi 14 haa 64 ; 15,5% ko les 14, 14,6% ko 65 walla ko ɓuri ɗum. Yimɓe mayri kadi ina ɓeydoo mawnude ; duuɓi hakkundeeji 30–34 ina ɗaminaa maa ɓeydo hakkunde 60 e 64 e hitaande 2050.[261] Ko ina wona 0,87 gorko e nder debbo gooto e nder leydi Belaruusiya.[260] Hakindo nguurndam ko 72,15 (duuɓi 66,53 wonande worɓe e duuɓi 78,1 wonande rewɓe).[260] Ko ɓuri 99% e Belarusnaaɓe yahrooɓe e duuɓi 15 e ko ɓuri ɗum ina njannga.[260]

Katedraal Saint Sophia to Polotsk ina jeyaa e juulirɗe ɓurɗe ɓooyde e nder leydi Belaruusiya. Sifaa mum hannde oo ko yeru moƴƴo e mahdi barok e nder leydi Poloñ-Lituani ɓooyndi.

E wiyde binnditagol lewru noowammbar 2011, 58,9% e Belarusnaaɓe fof ina njokki e won e diine ; e nder ɗeen, Ortodoks Fuɗnaange ina waɗi fotde 82% : Ortodoks Fuɗnaange e nder Belaruusiya ɓuri jeyeede ko e Exarchate Belaruusiya e nder Egliis Ortodoks Riisi, hay so tawii noon Eklesiya Ortodoks Autocephale Bielorus tokooso ina woodi kadi.[262] Katolik Roma ɓuri huutoreede ko e diiwanuuji hirnaange, kadi ina woodi diineeji Protestant en ceertuɗi.[263][264] Minorités kadi ina kuutoroo diine katolik en, diine yahuud en, diine lislaam e neo-paganism. Haa fuu man, 48.3% nder yimɓe lesdi man woni Kerecee’en Ortodoks’en, 41.1% ɓe ngonaa diinaaji, 7.1% ɓe Katolika’en Roma’en e 3.3% ɓe tokki diinaaji feere.[262]

Katolik en tokosɓe e nder leydi Belaruusiya ina keewi e bannge hirnaange leydi ndii, haa teeŋti noon e saraaji Grodno, tawi ina mbaɗi heen jillondiral e yimɓe leydi ndii, ɓe Poloñnaaɓe e Lituwaani en ngoni.[265] Hooreejo leydi Lukashenko hollitii wonde gooŋɗinɓe Ortodoks en e Katolik en ko "konnguɗi ɗiɗi mawɗi e nder leydi men".[266]

Belaruusiya wonnoo ko nokku mawɗo e nder Yuroopnaaɓe, tawi 10% e yimɓe leydi ndii ko yahuud en. Kono gila e cakkital teeminannde 20siire, limoore yahuud en ustaama sabu warngooji, e riiwtude, e eggude, haa hannde ko seeɗa no feewi, ko famɗi fof teemedere.[267] Tatar en Lipka, ko ina tolnoo e 15 000 neɗɗo, ko ɓuri heewde heen ko juulɓe. E wiyde kuulal 16 doosgal leydi ndii, Belaruusiya alaa diine laawɗuɗo. So tawii ndimaagu dewal ina rokka e nder kuulal gootal, pelle diine ɗe njiylotoɗen ina mbaawi bonnude laamu walla renndo ina mbaawi haɗeede.[212]

Alaama ɗemɗe ɗiɗi Belarus–Russia nder wuro Bielorus Rakaw nder hitaande 2014

Ɗemɗe ɗiɗi laawɗuɗe leydi Belaruusiya ko ɗemngal Riisi e Belaruusiya;[268] Riisi ko ɗemngal ɓurngal heewde haaleede e nder galleeji, 70% e yimɓe leydi ndii kuutortoo ɗum, Belarus, ɗemngal gadanal laawɗungal, ko 23% e nder galleeji.[269] Minorities kadi ina kaala Poloñ, Ukrani e Yiddish Fuɗnaange.[270] Belarus, hay so tawii huutoraaka no feewi no Riisi nii, ko ɗemngal neeniwal 53,2% e yimɓe leydi ndii, tawi noon Riisi ko ɗemngal neeniwal 41,5% tan.[269] Caggal nde Alexander Lukashenko suɓaa, ko ɓuri heewde e duɗe e nder gure mawɗe puɗɗii jannginde ko e ɗemngal Riisi wonaa e ɗemngal Belarus.[271] Cirkulaasiyoŋ hitaande kala binndol ɗemngal Belarus kadi ustiima no feewi gila 1990 haa 2020.[272]

Koolol Opera e Ballet to Minsk

Naalankaagal e binndol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Laamu Belaruusiya ina wallita hitaande kala e ñalɗi pinal ko wayi no Slavianski Bazaar to Vitebsk,[273] ɗo hollirta jimɗi, naalankooɓe, winndooɓe, jimooɓe, e fiyooɓe Belaruusiya. Juuldeeji laamu keewɗi, ko wayi no ñalngu jeytaare e ñalngu nasaraaku, ina ngadda jamaanu mawngu, ina keewi waɗde heen kollirɗe ko wayi no ñalɗi fijirde e ñalɗi konu, haa teeŋti noon e Vitebsk e Minsk.[274] Ministeer pinal laamu nguu ina yoɓa kewuuji ballitooji naalankaagal e pinal Belaruusiya e nder leydi ndii e caggal leydi ndii.

Binndol Belarus[275] fuɗɗii ko e binndol diine teeminannde 11th haa 13th, ko wayi no yimre Cyril de Turaw e teeminannde 12th.[276]

E teeminannde 16th, Francysk Skaryna, jooɗiiɗo Polotsk, firti Biibal ngal e ɗemngal Belarus. Nde yalti ko to Prague e Vilnius won e sahaaji hakkunde 1517 e 1525, ɗum waɗi nde deftere adannde yaltinaande to Belaruusiya walla kala nokku e nder Fuɗnaange Yuroopu.[277] Jamanuuji binndol Belaruusiya hannde ɗii puɗɗii ko e darorɗe teeminannde 19th ; winndiyanke mawɗo gooto wiyetee ko Yanka Kupala. Winndooɓe Belarus heewɓe e oon sahaa, ko wayi no Uładzimir Žyłka, Kazimir Svayak, Yakub Kolas, Źmitrok Biadula, e Maksim Haretski, mbinndiino ngam Nasha Niva, deftere yaltunde e ɗemngal Belarus, nde yaltinaa ko adii ɗuum to wuro wiyeteengo Vilnius. 278]

Caggal nde Belaruusiya naati e Dental Sowiyet, laamu Sowiyet heɓti geɗe pinal Ndenndaandi ndii. E fuɗɗoode, politik « Belaruusiya » ina rewi e nder SSR Belaruusiya keso oo. Ndeeɗoo politik wayliima e kitaale 1930, ko ɓuri heewde e annduɓe Belarus mawɓe e daraniiɓe ngenndiyaŋkaagal, ko kamɓe ndartinaa walla mbaraa e nder purgeeji Stalin.[279] Ƴellitaare binndol ngol e dow ndimaagu waɗi tan ko e leydi ndi Poloñ joginoo haa nde Sowiyet en keɓti leydi ndii e hitaande 1939. Yimɓe e winndooɓe heewɓe njahii e nder leydi hee caggal nde Nazi en keɓti leydi Belaruusiya, ɓe ngartataa haa e kitaale 1960.[277]

Yimoowo e winndiyanke binndol biyeteeɗo Vintsent Dunin-Martsinkyevich

Ummital mawngal gadanal binndol Belaruusiya waɗi ko e kitaale 1960 e defte ɗe Vasil Bykaŭ e Uladzimir Karatkievich njaltini. Winndiyanke mawɗo, baɗnooɗo golle mum ngam ummitinde musibbaaji ɗi leydi ndii heɓi, ko Ales Adamovich. Innde makko ko Svetlana Aleksiyevich, keɓɗo njeenaari Nobel e binndol 2015, hono "jannginoowo makko mawɗo, ballitooɗo mo heɓde laawol makko".[280]

Miijo e nder leydi Belaruusiya ɓuri heewde ko aadaaji keewɗi e nder jimɗi leñol e diineeji. Aadaaji jimɗi leñol leydi ndii ina mbaawi rewrude e jamaanu laamu mawngu Lituwaani. E teeminannde 19th, jimoowo Poloñnaajo biyeteeɗo Stanisław Moniuszko, winndiino operaaji e jimɗi suudu nde o hoɗi to Minsk. E nder dumunna mo o woni oo, o gollodiima e yimoowo Belaruusiya biyeteeɗo Vintsent Dunin-Martsinkyevich, o sosi opera Sialanka (Debbo remoowo). E darorɗe teeminannde 19th, gure mawɗe Belaruusiya mbaɗi sosiyeteeji mum en opera e ballet. Ballet Nightingale mo M. Kroshner winndi ko e jamaanu Sowiyet, wonti ballet Belarus gadano holliraaɗo e nder suudu ballet Vialiki to Minsk.[281][ƴoogirde ɓurnde moƴƴude]

Caggal wolde adunaare ɗimmere, jimɗi ɗii ɓuri teeŋtude ko e caɗeele leñol Belaruusiya walla e ƴettuɓe kaɓirɗe ngam faddaade leydi mum en. E nder oon sahaa, Anatoly Bogatyrev, tagɗo opera E nder ladde Polesye, wonnoo ko "jannginoowo" jimɗiyankooɓe Belaruusiya.[282] Teyaatre janngirde ngenndiire ballet to Minsk heɓi njeenaari Benois de la Dance e hitaande 1996 ngam wonde sosiyetee ballet ɓurɗo mawnude e winndere nde.[282] Miijo rock ina ɓeydoo heewde e ɗii duuɓi cakkitiiɗi, hay so tawii noon laamu Belaruusiya ina etoo ustude keewal jimɗi janani ɗi njiylotoo e rajooji ɗii ngam wallitde jimɗi gaadanteeji Belaruusiya. Gila 2004, Belaruusiya ina nelda naalankooɓe to kawgel jimol Eurovision.[283][284]

Marc Chagall jibinaa ko to Liozna (sara Vitebsk) e hitaande 1887. O waɗii duuɓi wolde adunaare adannde to Belaruusiya Sowiyet, o wonti gooto e naalankooɓe ɓurɓe maantinde e leydi ndii, o jeyaa kadi e tergal avant-garde moderniste, o woni kadi sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Vitebsk [285] [286]

Ɓoornugol aadaaji Belarus ummorii ko e jamaanu Kievan Rus. Sabu nguleeki weeyo, comci ina mbaɗee ngam hisnude nguleeki ɓanndu, ina keewi waɗeede e lin walla e wutte. Ɗe pawniraa ko nate pawe ɗe pine hoɗdiiɓe ɗee njiylotoo : Poloñnaaɓe, Lituwaannaaɓe, Lettonnaaɓe, Riisinaaɓe, e leƴƴi Yuroopu goɗɗi ɗii. Kala diiwaan Belaruusiya ina waɗi nate diisnondiral keertiiɗe.[287] Gooto e nate pawɗe keewɗe e nder ɓoornanteeriiji gadani ɗii, hannde ina faarnoroo jolngo bannge ngenndiijo Belarus, ƴettaango e nder referaandoom luulndiiɗo e hitaande 1995.[288]

Draniki, ko ñaamdu ngenndi

Ko ɓuri heewde e ñaamdu Belaruusiya ko leɗɗe, kosam (haa teeŋti e kosam mbabba), e mburu. Ñaamduuji ina keewi defeede seeɗa seeɗa walla ɓuuɓde. Ko ɓuri heewde, Belarusnaaɓe ina ñaama kosam ɓuuɓɗam e kosam ɗiɗi belɗam caggal ñalawma. Alkamaari e mburu cereeli ina ñaamee to Belaruusiya, kono cereeli ɓuri heewde sabu sarɗiiji ina tiiɗi no feewi ngam aawde alkamaari. Ngam hollirde jaɓɓaade, jaɓɓiiɗo ina waɗa sadak mburu e lamɗam so ina salmina koɗo walla njillu.[289]

Ndee winndannde ina wayi no ƴaañii e kewuuji cakkitiiɗi ɗii. Etoo jogaade kewuuji cakkitiiɗi ɗii e nder daartol e ɓeydude heen geɗe jowitiiɗe e kewuuji ɗi ngonaa ko ɓooyaani. (Noowammbar 2020)

Belaruusiya ina tawtoree Pijirlooji Olimpiyaaji gila e Olimpiyaaji winndereeji 1994, ko leydi jeytaare. Heɓde ballal mawngal e laamu nguu, hockey ice ko dingiral ɗiɗaɓal ɓurngal waawde huutoreede e nder leydi ndii caggal fuku koyɗe. Kippu ngenndiijo fuku koyɗe meeɗaani dañde kawgel mawngel ; kono BATE Borisov ina jokki e Ligue des Champions. Kippu ngenndiijo hockey oo joofniri ko nayaɓo e Olimpiyaaji Salt Lake City 2002 caggal nde ɓe keɓi nafoore mawnde e Suwed e nder kawgel ngel, tee ina heewi waɗde kawgel winnderewal, ina heewi waɗde kawgel ngel. Fulɓe Belarus heewɓe ina tawee e Ligue Hockey Continental to Eurasi, haa teeŋti noon e fedde Belarus HC Dinamo Minsk, kadi heewɓe ina tawee e Ligue Nationale Hockey to Amerik worgo. Kaɓirɗe winndere IIHF 2014 yuɓɓinaama to leydi Belaruusiya, kawgel winndere IIHF 2021 ina fotnoo yuɓɓineede to leydi Lettonie e leydi Belaruusiya kono ɗum dartinaama sabu seppooji keewɗi e kulhuli kisal. Kadi kawgel Yuroopu 2021 UEC to bannge werlaa, dartinaama sabu Belaruusiya hiisaaka no jaɓɓotooɗo kisal.

Victoria Azarenka, tennis karallo, gonnooɗo 1ɓo winndere ndee e nder kawgel gootol.

Darya Domracheva ko diɗɗal mawngal, teddungal mum ina jeyaa heen medayuuji tati kaŋŋe e Olimpiyaaji winndereeji 2014.[290] Fiyoowo tennis biyeteeɗo Victoria Azarenka wonti Belarusnaajo gadano heɓde tiitoonde Grand Slam e hitaande 2012.[291] O dañii kadi medal kaŋŋe e nder Olimpiyaaji jillondirɗi e Olimpiyaaji 2012 e Max Mirnyi, jogiiɗo tiitooɗe sappo Grand Slam e nder pijirlooji ɗiɗi.

Woɗɓe teskinɓe e diɗɗal Belaruusiya ina jeyaa heen Vasil Kiryienka, dognoowo werlaa, keɓɗo njeenaari winndereeri 2015 e dogdu waktuuji hakkundeeji, e Maryna Arzamasava, dognoowo distance hakkundeejo, keɓɗo njeenaari kaŋŋe e nder 800m e kawgel winndereewu 2015 e atletik. Andrei Arlovski, jibinaaɗo to Babruysk, to SSR Belaruusiya, ko kaɓantooɗo UFC hannde, kadi ko kañum wonnoo kaɓantooɗo UFC e nder winndere ndee to bannge teddeendi teeŋtundi.

Belaruusiya ina anndaa kadi e jimɗi mum tiiɗɗi. Jimooɓe teskaaɓe ina njeyaa heen Inna Zhukova, keɓɗo kaalis e Olimpiyaaji Pekin 2008, Liubov Charkashyna, keɓɗo njamndi e Olimpiyaaji Londres 2012 e Melitina Staniouta, keɓɗo njeenaari njamndi e nder kawgel winndere 2015. Fedde mawnde Belaruusiya heɓi njamndi mboɗeeri e Olimpiyaaji Londres 2012.

Wikimedia Commons: Belaruusiya – des documents multimédia.


 
Leydi e Yuroopu

Albaniya | Almaanya | Anndoora | Armaaniya | Aserbayjan | Belaruusiya | Bosniya e Herzegovina | Beljik | Biritaani-Mawndi | Bulgariya | Cekiya | Danemark | Estoniya | Farayse | Finland | Hispaanya | Holannda | Hunngariya | Irlannda | Islannda | Italiya | Jorjiya | Kibris | Korowaasiya | Latvia | Liechtenstein | Lituwaniya | Luksammbuur | Masedoniya | Malta | Moldowa | Monako | Montenegro | Norwees | Otiris | Poloonya | Portokeesi | Romaniya | Roosiya | San Marino | Serbiya | Sulowakiya | Suloweniya | Suwed | Suwis | Türkiye | Ukrayiina | Watikan | Yunan