Prijeđi na sadržaj

Groningen

Koordinate: 53°13′N 6°33′W / 53.217°N 6.550°W / 53.217; -6.550
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Groningen. Za pokrajinu pogledajte Groningen (pokrajina).
Groningen

Država Nizozemska
Pokrajina Groningen

Vlast
 • GradonačelnikJacques Wallage

Površina
 • Ukupna83,69 km2
 • Kopno79,59 km2
 • Voda4,10 km2
Koordinate53°13′N 6°33′W / 53.217°N 6.550°W / 53.217; -6.550

Stanovništvo (2007.)
 • Entitet185.000
(2324 stanovnika/km2)

Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj9700-9749
Pozivni broj050
Stranicagroningen.nl
Zemljovid

Položaj grada Groningena u pokrajini Groningen i pokrajine u Nizozemskoj

Groningen je najveći i glavni grad nizozemske pokrajine Groningen. Groningen je najveći grad na sjeveru Nizozemske i značajan sveučilišni centar.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Najstarija arheološka nalazišta na prostoru Groningena datiraju iz mlađeg kamenog doba (oko 3950. g.p.K). Prvi dokumenti koji spominju Groningen datiraju iz 1040. godine. U 13. st. je Groningen bio značajan trgovački centar i sagrađene su gradske zidine. U 15. st. je Groningen bio glavni grad pokrajine Frizije. Tada je sagrađen 127 m visok toranj Martini koji je u to doba bio najviša građevina u Europi.

Od 1594. je grad izgubio samostalnost i postao dio Nizozemske. Sveučilište je osnovano 1614. Nakon toga se grad jače razvio. Napadnut je u Trećem anglo-nizozemskom ratu 1672. Na samom kraju 2. svj. rata 1945. je došlo do Bitke kod Groningena u kojoj je sudjelovala kanadska intervencijska vojska koja je pobijedila njemačke snage uz pomoć nizozemskog pokreta otpora.

Toranj Martini
Groningenski muzej

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Groningen se nalazi na sjeveru Nizozemske. Smješten je nedaleko od obale Sjevernog mora. Reljef je nizinski i prevladava pješčano tlo. Oko grada postoji nekoliko jezera (najveće je Paterswoldsemeer južno od grada). Kroz grad je prokopano nekoliko kanala (najznačajniji je Van Starkenborghkanaal). U okolici ima mnogo nalazišta prirodnog plina.

Klima je umjerena s toplim ljetima i blagim zimama i relativno malim godišnjim razlikama temperature. U proljeće i ljeti pada više padalina.


Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Najvažnija znamenitost je srednjovjekovni toranj Martini koji je u svoje doba bio najviši u Europi. Zanimljive su zgrade Sveučilišta Groningen. Značajan je Groningenski muzej građen 1994. u modernom stilu. Značajan je Znanstveni muzej i muzej stripova. Stanovnici Groningena mnogo koriste bicikle (preko polovice gradskog prometa se obavlja biciklima). Zato se Groningen naziva "Svjetski biciklistički grad".

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]