Idi na sadržaj

Grčko pismo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija
Grčko pismo
Α α Alfa Β β Beta
Γ γ Gama Δ δ Delta
Ε ε Epsilon Ζ ζ Zeta
Η η Eta Θ θ Theta
Ι ι Jota Κ κ Kapa
Λ λ Lambda Μ μ Mi
Ν ν Ni Ξ ξ Ksi
Ο ο Omikron Π π Pi
Ρ ρ Ro Σ σ Sigma
Τ τ Tau Υ υ Ipsilon
Φ φ Fi Χ χ Hi
Ψ ψ Psi Ω ω Omega
Davne slova
Digama Stigma
Heta San
Kopa Sampi
Šo

Grčko pismo (ili Grčki alfabet) jest pismo korišteno za grčki jezik još od kasnog 9. ili ranog 8 vijeka prije nove ere.[1][2]:9 Izvodi se iz ranijeg feničanskog pisma.[3] To je i prvo pismo u modernom smislu, gdje je svaki znak korišten da označi poseban suglasnik ili samoglasnik, te je i najstarije pismo koje je i danas, uz manje ili veće izmjene, u upotrebi. U arhaično i rano klasično doba, grčko pismo je postojalo u mnogim lokalnim varijantama, ali je do kraja 4. vijeka prije nove ere euklidsko pismo, sa 24 slova, poredano od alfa do omega, postalo standard i upravo se ova verzija i danas koristi za grčko pismo.

Velika i mala slova slova su:

Α α, Β β, Γ γ, Δ δ, Ε ε, Ζ ζ, Η η, Θ θ, Ι ι, Κ κ, Λ λ, Μ μ, Ν ν, Ξ ξ, ΠΟ Ξ ξ, Ο Ο , Σ σ/ς, Τ τ, Υ υ, Φ φ, Χ χ, Ψ ψ, Ω ω.

Grčko pismo je preteća drugih pisama,[4] kao što su Glagoljica, Ćirilica, Koptsko pismo i Latinica. Poput latinice i ćirilice, grčki je prvobitno imao samo jedan oblik svakog slova; razliku između velikih i malih slova razvilo se paralelno sa latinicom tokom moderne ere. Zvučne vrijednosti i konvencionalne transkripcije za neka slova razlikuju se između starogrčkog i modernog grčkog, jer se izgovor grčkog značajno promijenio između 5. vijeka p. n. e. i danas. Moderni i starogrčki također koriste različite dijakritičke znakove, a moderni grčki zadržava samo naglasak (akutni) i dijarezu.

Osim upotrebe u pisanju grčkog jezika, kako u svom drevnom tako i u modernom obliku, grčko pismo danas služi i kao izvor tehničkih simbola i oznaka u mnogim domenima matematike, nauke i drugih oblasti.

Oblik slova

[uredi | uredi izvor]

Kao i latinica i druga alfabetska pisma, grčki je izvorno imao samo jedan oblik svakog slova, bez razlike između velikih i malih slova. Ova razlika je inovacija moderne ere, koja se oslanja na različite linije razvoja oblika slova u ranijem rukopisu.

Najstariji oblici slova u antici su majuskuli oblici. Osim uspravnih, ravnih natpisnih oblika (velikih slova) pronađenih u kamenorezima ili urezanoj keramici, tokom antike su se razvili i tečniji stilovi pisanja prilagođeni rukopisu na mekim materijalima. Takav rukopis sačuvan je posebno iz rukopisa papirusa u Egiptu iz helenističkog perioda. Drevni rukopis je razvio dva različita stila: uncijalno pisanje, sa pažljivo iscrtanim, zaobljenim štampanim slovima približno jednake veličine, koji se koristio kao ruka knjige za pažljivo izrađene književne i vjerske rukopise, i kurzivno pisanje, korišteno u svakodnevne svrhe.[5]:102-103 Kurzivne forme su se približile stilu oblika malih slova, sa uzlaznim i silaznim slovom, kao i mnogim povezujućim linijama i ligaturama između slova.

U devetom i desetom vijeku, uncijalne kazaljke za knjige zamenjene su novim, kompaktnijim stilom pisanja, sa oblicima slova djelimično prilagođenim ranijim kurzivom.[5]:102-103 Ovaj minijaturni stil ostao je dominantan oblik rukom pisanog grčkog u moderno doba. Tokom renesanse, zapadni štampari su usvojili male oblike slova kao mala štampana slova, dok su velika slova modelirali na drevnim natpisnim formama. Pravopisna praksa korištenja razlikovanja velikih slova za označavanje vlastitih imena, titula itd. razvila se paralelno sa praksom u latinskom i drugim zapadnim jezicima.

Tabela pisma

[uredi | uredi izvor]

Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

Slovo Ime Glas Latinička transkripcija Feničko slovo
starogrčko novogrčko starogrčki novogrčki starogrčki novogrčki
Α α ἄλφα άλφα alfa [a] [] [a] a a Alef alef
Β β βῆτα βήτα beta [b] [v] b v Beth bet
Γ γ γάμμα γάμμα gama [g] [ʝ], [ɣ] g gh, g Gimel gimel
Δ δ δέλτα δέλτα delta [d] [ð] d dh, d Daleth dalet
Ε ε εἶ, ἒ ψιλόν έψιλον epsilon [e] [] e e He he
Ζ ζ ζῆτα ζήτα zeta [zd], [] [z] z z Zayin zajin
Η η ἦτα ήτα eta [ɛː] ([h]) [i] e, ē i Heth het
Θ θ θῆτα θήτα theta [] [θ] th th Teth tet
Ι ι ἰῶτα ιώτα jota [i], [] [i], [j] i, ī i Yodh jod
Κ κ κάππα κάππα kapa [k] [k], [c] k k Kaf kaf
Λ λ λάβδα, λάμβδα λάμδα lambda [l] [l] l l Lamedh lamed
Μ μ μῦ μι mi [m] [m] m m Mem mem
Ν ν νῦ νι ni [n] [n] n n Nun nun
Ξ ξ ξεῖ, ξῖ ξι ksi [ks] [ks] ks ks Samekh sameh
Ο ο οὖ, ὂ μικρόν όμικρον omikron [o] [] o, ŏ o Ayin ajin
Π π πεῖ, πῖ πι pi [p] [p] p p Pe pe
Ρ ρ ῥῶ ρω ro [r], [] [ɾ] r r Res reš
Σ σ, ς σῖγμα σίγμα sigma [s] [s] s s Sin šin
Τ τ ταῦ ταυ tau [t] [t] t t Taw tav
Υ υ ὗ, ὓ ψιλόν ύψιλον ipsilon [u], [y], [] [i] u, y y Waw vav
Φ φ φεῖ, φῖ φι fi [] [f] ph, f f
Χ χ χεῖ, χῖ χι hi [], [ks] [ç], [x] kh, ks h
Ψ ψ ψεῖ, ψῖ ψι psi [ps] [ps] ps ps
Ω ω ὦ, ὦ μέγα ωμέγα omega [ɔː] [] o, ō o Ayin ajin

Brojevi

[uredi | uredi izvor]
Slovo Feničko slovo Ime Latinička transkripcija Glas
latinica starogrčko novogrčko
Ϛ ϛ[6] vav vav stigma στίγμα st [st]
Ϙ ϙ,[7] Ϟ ϟ[8] kof kof kopa ϙόππα κόππα k [k]
Ͳ ͳ,[9] Ϡ ϡ[10] cade cade sampi σαμπῖ ss [sː], [ks], [ts]

Arhajsko

[uredi | uredi izvor]
Slovo Feničko slovo Ime Latinička transkripcija Glas
latinica starogrčko novogrčko
Ϝ ϝ,[11] Ͷ ͷ[12] vav vav digama ϝαῦ δίγαμμα w [w]
Ͱ ͱ[13] het het heta ἧτα ήτα h [h]
Ϻ ϻ[14] cade cade san ϻάν σάν s [s]
Ϸ ϸ[15] cade cade šo sh [ʃ]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ The date of the earliest inscribed objects; A.W. Johnston, "The alphabet", in N. Stampolidis and V. Karageorghis, eds, Sea Routes from Sidon to Huelva: Interconnections in the Mediterranean 2003:263-76, summarizes the present scholarship on the dating.
  2. ^ Cook, B. F. (1987). Greek inscriptions. University of California Press/British Museum
  3. ^ The Development of the Greek Alphabet within the Chronology of the ANE (2009), Quote: "Naveh gives four major reasons why it is universally agreed that the Greek alphabet was developed from an early Phoenician alphabet.
    1 According to Herodutous "the Phoenicians who came with Cadmus... brought into Hellas the alphabet, which had hitherto been unknown, as I think, to the Greeks."
    2 The Greek Letters, alpha, beta, gimmel have no meaning in Greek but the meaning of most of their Semitic equivalents is known. For example, 'aleph' means 'ox', 'bet' means 'house' and 'gimmel' means 'throw stick'.
    3 Early Greek letters are very similar and sometimes identical to the West Semitic letters.
    4 The letter sequence between the Semitic and Greek alphabets is identical. (Naveh 1982)"
  4. ^ Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. ISBN 978-0-631-21481-6
  5. ^ a b Thompson, Edward M (1912). An introduction to Greek and Latin palaeography. Oxford: Clarendon.
  6. ^ Stigma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  7. ^ Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
  8. ^ Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
  9. ^ Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
  10. ^ Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
  11. ^ Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  12. ^ Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  13. ^ Heta, Nick Nicholas' Home Page (en)
  14. ^ San, Nick Nicholas' Home Page (en)
  15. ^ Sho, Nick Nicholas' Home Page (en)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]