Idi na sadržaj

Serapski mir

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Serapski mir
VrstaMirovni sporazum
Potpisan26. septembar 1618. (1618-09-26)
LokacijaSarab, Osmansko Carstvo
Potpisnici

Serapski mir (perzijski: عهدنامه سراب, turski: Serav Antlaşması) je bio sporazum između Osmanskog Carstva i Safavidskog Carstva nakon rata 1615–1618. Sporazum je potpisan 26. septembra 1618. u Sarabu.

Pozadina

[uredi | uredi izvor]

Nasuh-pašinim sporazumom iz 1612. Osmansko Carstvo je pristalo da vrati Kavkaz i sjeverozapadni Iran Safavidskom Carstvu. Safavidsko Carstvo je s druge strane pristalo da plaća godišnji danak od 200 tovara svile kao dio reparacije.[1] Međutim, šah Abas I je odbio platiti danak. Rat je obnovljen 1615.

Osmanlijski glavni komandant veliki vezir Okuz Kara Mehmed-paša pokušao je da zauzme Jerevan (današnja Armenija) koji je nedavno napušten Nasuh-pašinim sporazumom, ali je povukao opsadu nakon 44 dana jer nije bilo napretka. Meta sljedećeg vrhovnog komandanta Damat Halil-paše bio je Ardabil. Ovog puta Abas je tražio mir.

Uslovi

[uredi | uredi izvor]

Uslovi sporazuma su bili slični onima iz Nasuh-pašinim sporazumom sa nekoliko manjih korekcija granične linije.[2] Također, godišnji danak perzijske strane smanjen je sa 200 na 100 tovara svile.[3]

Posljedice

[uredi | uredi izvor]

Ovaj sporazum je pokazao da je postignuta pat pozicija između Osmanskog i Safavidskog Carstva, te da nijedna strana nije mogla ostvariti značajne teritorijalne dobitke na duge staze. U narednim decenijama bilo je trenutaka kada su Osmanlije uspjele da zauzmu Tabriz, a bilo je i trenutaka kada su Perzijanci uspješno zauzeli Bagdad. Sve ove pobjede su bile privremenog karaktera i ravnoteža snaga između dvije države se nastavila sve do 20. vijeka.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Blow, David (2009). Shah Abbas: The Ruthless King Who Became an Iranian Legend. I.B. Tauris. str. 104.
  2. ^ Bläsing, Uwe; Arakelova, Victoria; Weinreich, Matthias (2015). Studies on Iran and The Caucasus: In Honour of Garnik Asatrian. Brill. str. 93.
  3. ^ Ateş, Sabri (2013). Ottoman-Iranian Borderlands: Making a Boundary, 1843-1914. Cambridge University Press. str. 22.