Prijeđi na sadržaj

Crkva Sveta Mati Slobode

Izvor: Wikipedija
Crkva Sveta Mati Slobode u Zagrebu.
Gospin kip.

Crkva Sveta Mati Slobode je katoličko marijansko svetište na Jarunu u Zagrebu.

Crkvu je posvetio zagrebački kardinal Josip Bozanić 12. studenoga 2000. godine, a u samoj povelji posvete piše da je crkva podignuta kao „zadužbina hrvatskih katolika da se u njoj trajno prikazuje Kristova žrtva za sve koji su darovali živote za dobrobit i slobodu svoje domovine, u čast Blažene Djevice Marije, na slavu Trojedinoga Boga“.[1] Crkva je zamišljena za vrijeme Domovinskoga rata kao marijansko svetište nazvano "Sveta Mati Slobode". Ime sadrži simboliku, s jedne strane Marije, Isusove Majke, a s druge strane ustrajnih vjerničkih molitvi, osobito sv. krunice, za uspjeh, zdravlje i sreću preživjelih, i za vječni mir u Bogu preminulih branitelja. Imena 15,840 poginulih u Domovinskom ratu zapisana su u Svetištu.[2] Ideju o izgradnji pokrenuo je don Petar Šimić. Zavjetna crkva izgrađena je prema rješenju arhitekta Nikole Bašića[3] (autor Pozdrava Suncu i Morskih orgulja u Zadru te spomen križeva na Kornatima).

Ime crkve odabrao je zagrebački kardinal Franjo Kuharić iz drevnih litanija Majke Božje Trsatske. Litanije se nalaze u molitveniku «Raj duše» što ga je Katarina Zrinski, dala tiskati 1560. u Padovi. Litanije su nastale kao molitveni zazivi Majci Božjoj u doba kad je Hrvatska pod najezdom osmanlijskih osvajanja svedena na Ostatke ostataka.[4]

Unutrašnjost crkve je u minimalističkom stilu. Osim postaja križnoga puta postoje kipovi koji predstavljaju Isusa i Blaženu Djevicu Mariju te dvije slike, koje prikazuju sv. don Bosca i Blaženu Djevicu Mariju neposredno iza Isusovog kipa. Iza oltara je skulptura hostije s Isusovim likom u sredini, napravljena minimalistički u plitkome bijelome reljefu.

Hrvatski novčarski zavod objavio je zlatne i srebrne medalje s likom crkve Sveta Mati Slobode.[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]