Prijeđi na sadržaj

Gospodarstvo Malte

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Malte
Industrijska pomorska zona u La Valletti.
Valuta euro (EUR)
Fiskalna godina kalendarska godina[1]
Gospodarske organizacije WTO
Statistika
BDP (PPP) 11,22 milijardi USD (2013. proc.)[1] ()
BDP rast 2,4% (2013. proc.)[1]
BDP per capita 9.541 USD (2013. proc.)[1]
BDP po sektoru poljoprivreda (1,4%), industrija (25,3%), usluge (73,3%) (2013. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 1% (2013. proc.)[1]
Stopa siromaštva 15,1% (2012. proc.)[1]
Radna snaga 190.400 (2013. proc.)[1]
Radna snaga prem zanimanju 1,4% (poljoprivreda), 22,2% (industrija), 76,4% (usluge) (2013. proc.) [1]
Nezaposlenost 6,4% (2013. proc.)[1]
Glavna industrija turizam, elektronička industrija, brodogradnja i popravak brodova, građevinarstvo, hrana i piće, farmacija, odjeća i obuća, duhanska industrija, zrakoplovne, financijske i IT usluge[1]
Trgovina
Izvoz 5,105 milijardi USD (2013. proc.)
Izvozna dobrastrojevi i oprema, farmaceutski proizvodi, tiskanje knjiga i novina, dijelovi za zrakoplove, igračke, sportska oprema[1]
Glavni izvozni partneriNjemačka (8,9%), Singapur (7,1%), Libija (6,2%), Francuska (6,2%), SAD (4,4%) (2012. proc.)[1]
Uvoz 7,436 milijardi USD (2013. proc.)[1]
Uvozna dobranafta i naftni proizvodi, strojevi i oprema, mineralna goriva, vozila i rezervni dijelovi, plastika i drugi poluproizvodi[1]
Glavni uvozni partneriItalija (24,6%), Njemačka (5,6%), UK (5,4%), Rusija (5,1%), Francuska (5%)(2013. proc.)[1]
Javne financije
Javni dug 51,08 milijardi USD (31. prosinca 2013.)[1]
Prihodi 4,843 milijardi USD [1]
Rashodi 4,322 milijardi USD (2013. proc.)[1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Malte predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Malte. Povoljni zemljopisni položaj i produktivna radna snaga danas su najznačajniji malteški resursi. Gospodarstvo zemlje ovisi o turizmu, inozemnoj trgovini (brodski prijevoz tereta) i industriji.

Do 19. stoljeća nacionalno gospodarstvo bilo je ograničeno na proizvodnju pamuka, duhana te brodogradnju. Kasnije su brodogradilišta iskoristili Britanci za vojne svrhe. Zbog svoje strateške lokacije malteško je gospodarstvo procvatalo u ratno vrijeme. To je bilo uočljivo za vrijeme Krimskog rata (1853.1856.). Otvaranje Sueskog kanala 1869. značajno je pogodovalo malteškom gospodarstvu zbog povećanog broja brodova koji su pristajali u ovdašnje luke kako bi se ponovno opskrbili gorivom. Već krajem 19. stoljeća gospodarstvo zemlje je počelo opadati tako da je Malta do 1940-ih bila u ozbiljnoj gospodarskoj krizi. Uzrok tome djelomično su bili i novi trgovački brodovi koji nisu morali toliko često stajati kako bi se opskrbili gorivom.

Plaće na Malti danas su ispod EU prosjeka dok je porez među najnižima.[2]

Rekonstrukcija gospodarstva

[uredi | uredi kôd]

Malta je nakon osamostaljenja od Velike Britanije (21. rujna 1964.) morala restrukturirati gospodarstvo i osloboditi se britanske ovisnosti. Zahvaljujući povoljnom prometnom položaju i promišljenoj poreznoj politici, zemlja je uspjela privući strane ulagače i snažno razviti tercijarne djelatnosti, promet i turizam. Malta je snažno uključena u međunarodne financijske tokove te ima razvijenu vanjsku trgovinu.

1987. godine pokrenuta je široka ekonomska liberalizacija i rekonstrukcija gospodarstva što je rezultiralo ulaskom u punopravno članstvo Europske unije. Izravna strana ulaganja najvećim su dijelom iz Velike Britanije te su do 2004. iznosila oko 60% ukupnih ulaganja.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Turizam

[uredi | uredi kôd]

Najveći udjel u stvaranju BDP-a ima uslužni sektor sa 73,3% dok polovica tog iznosa otpada na turizam čineći ga tako glavnom malteškom granom gospodarstva. Godišnje zemlju posjeti više od 1,3 milijuna stranih turista,[3] najviše iz UK i Njemačke. Povezano s nautičkim turizmom, razvilo se servisiranje i opremanje plovila.

Turistička infrastruktura se značajno povećala zadnjih nekoliko godina, iako je usput došlo i do preintenzivnog razvoja koji je doveo do uništenja tradicionalnog stambenog smještaja. Danas je Malta sve značajnije turistički emitivno tržište.

U proizvodnji suvenira važni su i tradicionalni obrti a to su izrada čipke, filigranstvo, lončarstvo i drugo.

Industrija

[uredi | uredi kôd]

Industrija je slabo razvijena. Postoji tekstilna i prehrambena industrija te izvozno orijentirana proizvodnja elektronike, farmaceutskih proizvoda, cigareta i igračaka, većinom u sklopu multinacionalnih kompanija.

Pomorski promet

[uredi | uredi kôd]

U pomorskom prometu, Malta je postala ključni distributivni centar u Sredozemlju za kontejnere. Uz luku Marsaxlokk razvila se velika bescarinska trgovačka zona.

Usluge

[uredi | uredi kôd]

Zemlja danas nudi velik broj usluga kao što su zračni transport te pružanje bankarskih i IT usluga. Također, zbog atraktivnosti samog otoka, na Malti su se snimili mnogi američki visokobudžetni filmovi poput Gladijatora, grofa Monte Crista, Troje, Münchena kao i brojne komercijalne i televizijske serije.[4]

Prema studiji francuske banke Natixis, Malta bilježi niz zabrinjavajućih sličnosti s Ciprom.[5] U studiji se navodi: "Radi se malenoj i veoma otvorenoj ekonomiji, a malteško otočje se postupno specijaliziralo za usluge financijskog posredovanja da bi postalo jedno od glavnih offshore lokacija eurozone".[5] Bankarski sustav Malte drugi je najveći u Europi (iza Luksemburga) a iznosi oko osam put više od nacionalnog BDP-a.[5] Upravo veličina tog sustava i njegova neproporcionalnost u odnosu na domaći BDP izvor su sumnji bi li eventualni plan spašavanja međunarodne zajednice bio dovoljan da ga u cijelosti obuhvati.[5]

Poljoprivreda

[uredi | uredi kôd]

Poljoprivreda ima zanemarivo značenje zbog nedostatka tla i vode. Na malim terasastim parcelama uzgaja se nešto povrća i voća (agrumi, grožđe, rajčica, zelena paprika, krumpir, cvjetača, pšenica i ječam),[1] većinom za vlastite potrebe i kao dopunska djelatnost. U posljednjih nekoliko godina povećava se proizvodnja vina i maslinova ulja.[6]

Za potrebe tržišta uzgajaju se cvijeće, sadnice i sl. Od stočarstva, prevladava ovčarstvo, kozarstvo i svinjogojstvo dok ribarstvo ima malo značenje, uglavnom tijekom turističke sezone.

Energetika

[uredi | uredi kôd]

Unatoč velikom potencijalu solarne i energije vjetra, Malta gotovo svu svoju električnu energiju dobiva koristeći naftu uvozeći je u potpunosti (bez domaćih zaliha). Tako su pitanja same energije i cijene njene proizvodnje bila ključna tema na izborima 2013. godine.[7]

Vanjska trgovina

[uredi | uredi kôd]

Glavni malteški izvozni partneri su zemlje EU (Njemačka i Francuska) te susjedna Libija koje imaju udio od 1/5 ukupnog izvoza. S druge strane, talijanski susjed predstavlja najvećeg malteškog uvoznika s gotovo 25% uvoza. Malta oskudijeva pitkom vodom koju dobiva desalinizacijom i iz uvoza. Također, uvozom se podmiruje cjelokupna potreba za energentima te oko 80% prehrambenih potreba.

Vanjska trgovina je jaka ali bilancu remeti visoki uvoz. Uspoređujući ukupni uvoz i izvoz, zemlja je 2013. ostvarila ekonomski deficit u iznosu od 2,331 milijardi dolara.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t CIA Factbook - Malta. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2015. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Maltese salaries are below the EU average but taxes among the lowest
  3. OECD Tourism Trends and Policies 2012
  4. Malta/ 4.2 Specific policy issues and recent debates. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. a b c d Je li Malta novi Cipar ?
  6. Cyprus, Greece, and Malta
  7. The great energy debate

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]