Prijeđi na sadržaj

Ranko Marinković

Izvor: Wikipedija
Ranko Marinković
Fotografija Ranka Marinkovića
Rođenje22. veljače 1913., Vis, Hrvatska
Smrt28. siječnja 2001., Zagreb, Hrvatska
Zanimanjeknjiževnik
NacionalnostHrvat
Važnija djela
Nagrade
Portal o životopisima

Ranko Marinković (Vis, 22. veljače 1913. - Zagreb, 28. siječnja 2001.), bio je hrvatski književnik i akademik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Ranko Marinković rođen je u Visu gdje je završio pučku školu, a potom nastavlja gimnaziju u Splitu i Zagrebu. U Zagrebu je na Filozofskom fakultetu od 1931. do 1935. godine studirao romanistiku gdje ju je i diplomirao 1935. godine.[1][2]

Književni i pedagoški rad

[uredi | uredi kôd]

Tijekom Drugoga svjetskog rata u Splitu je uhićen od Talijana, te je interniran u logor Ferramonte (Kalabrija). Nakon pada Italije 1943. godine odlazi u Bari, i prebacuje se u sinajski zbjeg El Shatt. Nakon Drugoga svjetskog rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje direktor Drame zagrebačkoga HNK, gdje službuje između 1946. i 1950. godine. Godinu poslije, 1951. godine, postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost, gdje radi do umirovljenja. 1983. godine postaje redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Političko djelovanje

[uredi | uredi kôd]

Devedesetih godina 20. stoljeća bio je istaknuti podržavatelj nacionalne politike prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Pri kraju života bio je zastupnik HDZ-a u Skupštini Grada Zagreba. Bio je jednim od aktivnih intelektualaca koji su podržavali detitoizaciju. Kao gradski zastupnik zalagao se za promjenu imena tadašnjeg trga Maršala Tita.[3]

Umro je u Zagrebu 2001. godine.[2] Pokopan je u Komiži 2. veljače 2001. godine.[4]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Albatros (1939.), drama
  • Proze (1948.), prozna zbirka
  • Ni braća ni rođaci (1949.), prozna zbirka
  • Oko Božje (1949.), prozna zbirka
  • Geste i grimase (1951.), zbirka kritika i eseja
  • Pod balkonima (1953.), prozna zbirka
  • Ruke (1953.), prozna zbirka[5]
  • Glorija (1955.), dramski mirakul[6]
  • Poniženje Sokrata (1959.), prozna zbirka
  • Karneval i druge priopovijetke (1964.), prozna zbirka
  • Kiklop (1965.), roman
  • Politeia ili Inspektorove spletke (1977.), dramski vodvilj
  • Zajednička kupka (1980.), roman[7]
  • Pustinja (1982.), drama
  • Nevesele oči klauna (1986.), zbirka kritika, eseja i intervjua[8]
  • Never more (1993.), roman

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Objavljena su mu sabrana djela (1982., 1988., 2008. – 2009.), izabrana djela (1981., 2002. – 2004.) te kraći izbori (Tri drame, 1977., U znaku vage, Zagreb, 1995., Izbor iz djela, Vinkovci, 2000.).[9]

Značaj

[uredi | uredi kôd]

Književnom opusu Ranka Marinkovića po vrijednosti pripada mjesto na vrhu hrvatske književnosti druge polovice dvadesetog stoljeća.[10]

Citati

[uredi | uredi kôd]
  • "Nemojte me hvaliti jer bih se na nebu mogao postidjeti", govorio je prije smrti Marinković.[11]

Nagrade, odličja i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Spomen

[uredi | uredi kôd]
  • Nagrada Ranko Marinković, nagrada Večernjega lista za najbolju kratku priču od 2001. godine nosi njegovo ime
  • Dani Ranka Marinkovića, bijenalna manifestacija koja se od 2002. godine održava u Komiži[11]
  • Gradska knjižnica "Ranko Marinković" u Komiži od 2002. godine nosi njegovo ime[11]
  • Memorijalna zbirka Ranko Marinković u Visu, osnovana 2008. godine sa svrhom očuvanja uspomene na njegovo životno djelo
  • Poštanska marka s likom Ranka Marinkovića u seriji Znameniti Hrvati Hrvatske pošte, izdana 2013. godine povodom 100. obljetnice njegova rođenja[9][13]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Marinković, Ranko, Višnja Rogošić, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 13. listopada 2017.
  2. a b M. Čale. Marinković, Ranko. Hrvatska književna enciklopedija, LZMK. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. veljače 2016. Pristupljeno 13. listopada 2017.
  3. Dražen Budiša: Mediji prešućuju, a ugledni Ranko Marinković bio je promjenu imena Trga maršala Tita, Maxportal.hr, 2. srpnja 2017., pristupljeno 10. ožujka 2018.
  4. Bogoljub Mitraković, Vis i Hrvatska slave otočnog Voltairea, Slobodna Dalmacija, 23. veljače 2013., pristupljeno 13. listopada 2017.
  5. Ova zbirka, u različitim izdanjima, sadrži pripovijetke Suknja, Prah, Anđeo, Koštane zvijezde, Benito Floda von Reltih, Ruke, Zagrljaj, Karneval, Mrtve duše, U znaku vage i Samotni život tvoj.
  6. M.L., Glorija, lektire.hr, pristupljeno 13. listopada 2017.
  7. Ranko Marinković - Zajednička kupka - interpretacija lektira, lektire.me, pristupljeno 13. listopada 2017.
  8. Ova zbirka sadrži dio kritika i eseja već objavljenih u kjizi Geste i grimase i dopunjena je autorovim intervjuima
  9. a b c Marinković, Ranko, Tea Rogić Musa i Filip Hameršak (2016.), Hrvatski biografski leksikon, hbl.lzmk.hr, pristupljeno 13. listopada 2017.
  10. Marinković, Ranko, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 29. siječnja 2016.
  11. a b c Pajo Bilinović, O Marinkoviću samo komiški iskreno, vecernji.hr, 16. rujna 2002., pristupljeno 13. listopada 2017.
  12. Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti", ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.
  13. Znameniti Hrvati 2013. - Ranko Marinković, epostshop.hr, pristupljeno 13. listopada 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Ranko Marinković
Mrežna mjesta