Jump to content

Bosniya e Herzegovina

Iwde to Wikipedia
Bosniya
jeetaare leydi
YemreSoutheast Europe, post-Yugoslavia states Taƴto
Golle imaaɗe1 Mbooy 1992 Taƴto
InditirdeBosna i Hercegovina, Босна и Херцеговина, БиХ Taƴto
LesdinkeejumBosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina Taƴto
IPA transcriptionˈbos⁽ʲ⁾nʲɪjə ɪɡʲɪrt͡sɨɡɐˈvʲinə Taƴto
DiinaDiina Lislaama, Judaism, Eastern Orthodoxy, Catholicism Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeBosnian, Croatian, Serbian Taƴto
Doondo leydinational anthem of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Taguculture of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Jammoore leydiThe heart shaped land Taƴto
DuungalYuroopu Taƴto
LesdiBosniya Taƴto
LaamordeSarayevo Taƴto
Hiiri-weeti pelleCentral European Time, UTC+01:00, UTC+02:00, Europe/Sarajevo Taƴto
Located in or next to body of waterAdriatic Sea, Mediterranean Sea Taƴto
AnnditirɗumBalkans Taƴto
Jonde kwa'odineto44°0′0″N 18°0′0″E Taƴto
Kwa'odineto lettugal44°3′1″N 19°37′19″E Taƴto
Soɓɓire45°16′48″N 16°55′48″E Taƴto
Horɗoore42°33′23″N 18°26′16″E Taƴto
Gorgal44°49′5″N 15°43′21″E Taƴto
TowendiMaglić Taƴto
HoɓadeAdriatic Sea Taƴto
Laamu sarti celluɗoleydi ndi suudu baba suɓani horem, Ndenndaandi Taƴto
Birrol parti politikkiPresidency of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Arɗiiɗo lesdiŽeljko Komšić, Denis Bećirović, Željka Cvijanović Taƴto
Office held by head of governmentChairman of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Hooreejo leydiBorjana Krišto Taƴto
Laamu battaa enCouncil of Ministers of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Laamu depitee enParliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Central bankCentral Bank of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Public holidayIndependence Day (Bosnia and Herzegovina) Taƴto
Applies to jurisdictionCouncil of Ministers of Bosnia and Herzegovina Taƴto
NdewguFederation of Bosnia and Herzegovina, Republika Srpska, Brčko District Taƴto
Cedeconvertible mark Taƴto
Shares border withMontenegoro, Korowaasiya, Serbiya, European Union Taƴto
Driving sideright Taƴto
Electrical plug typeEuroplug, Schuko Taƴto
ReplacesRepublic of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Ɗemngal ngal sarwisiji leydi fu njoni haaludeCroatian, Serbian, Bosnian Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.fbihvlada.gov.ba Taƴto
HashtagBosniaandHerzegovina Taƴto
Golle gofernema.ba Taƴto
Deesewalflag of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Coat of armscoat of arms of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Joogarafiigeography of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Has characteristicpartly free country Taƴto
Taarikihistory of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Railway traffic sideright Taƴto
Open data portalOpen Data Bosnia and Herzegovina Taƴto
Ndesaeconomy of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Mobile country code218 Taƴto
Country calling code+387 Taƴto
Trunk prefix0 Taƴto
Emergency phone number112, 122, 123, 124 Taƴto
GS1 country code387 Taƴto
Licence plate codeBIH Taƴto
Maritime identification digits478 Taƴto
Unicode character🇧🇦 Taƴto
Category for honorary citizens of entityCategory:Honorary citizens of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Category for mapsCategory:Maps of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Map
Bosniya

Bosniya e Herzegovina (ba. Bosna i Hercegovina) Bosni e Hersegovina (e ɗemngal Serbo-Korowasi: Bosna i Hercegovina, Босна и Херцеговина), sahaa e sahaa fof ina anndiree Bosni-Herzegovina, ina wiyee kadi Bosni, ko leydi e nder Yuroopu fuɗnaange-rewo, woni ko e duunde Balkan en. Nde heddi ko Serbi to bannge fuɗnaange, Montenegro to fuɗnaange-rewo, e Korowasi to worgo e fuɗnaange-rewo. To bannge worgo nde jogii ko 20 kiloomeeteer (12 miil) njuuteendi daande maayo Adriyatik, ko wuro Neum tan woni laawol mayre. Bosni ina jogii weeyo ɓuuɓngo, ina waɗi ndunngu nguleeki e ndunngu toowngu, nees. E nder diiwanuuji hakkundeeji e fuɗnaange, geɗe leydi ɗee ko koɗli, to bannge worgo-fuɗnaange ko tufɗe, to bannge worgo-fuɗnaange ko ɓuri heewde ko ɓutte. Hersegovina, diiwaan ɓurɗo famɗude, to bannge worgo, ina jogii weeyo Mediteraane, ko ɓuri heewde heen ko koɗli. Sarajevo woni laamorde, kadi woni wuro ɓurngo mawnude.

Nokku oo ina hoɗi gila ko famɗi fof e jamaanu Paleolitik toowɗo, kono seedeeji ina kollita wonde e jamaanu Neolitik, koɗkiiji aadee duumotooɗi, ina heen koɗkiiji jeyaaɗi e pine Butmir, Kakanj, e Vučedol. Caggal nde Indo-Yuroopunaaɓe adanɓe ngari, nokku oo ina hoɗi e siwiluuji Illiriyankooɓe e Celtic en keewɗi. Maamiraaɓe leƴƴi Slavic en hoɗɓe e nokku hee hannde ngari ko e teeminannde 6th haa 9th. E teeminannde 12th, Banate Bosni sosaa ; e teeminannde 14th, ɗum wayliima wonti Laamu Bosni. E cakkital teeminannde 15th, nde naatnaa e laamu Ottomaan, nde woni e les njiimaandi mum haa e darorɗe teeminannde 19th ; ko otomaan en ngaddi lislaam e diiwaan hee. Gila e darorɗe teeminannde 19th haa e wolde adunaare adannde, leydi ndi naati e laamu Otiris-Hongiri. E nder yonta hakkunde wolde, Bosni e Hersegovina ina jeyaa e Laamu Yugoslawi. Caggal wolde adunaare ɗiɗmere, nde rokkaama darnde republique timmunde e nder leydi Yugoslawi kesiri ndi sosaa. E hitaande 1992, caggal nde Yugoslawi feccii, ndenndaandi ndii bayyini jeytaare mum. Rewi heen ko wolde Bosni, nde juuti haa e darorɗe hitaande 1995, nde joofi ko e siynude nanondiral Dayton.

Leydi ndii ina waɗi leƴƴi tati mawɗi : Bosniya en ɓuri heewde, Serbi en ngoni ɗiɗaɓo, Korowasi en ngoni tataɓo. Ina jeyaa e yimɓe tokosɓe ɓee, yahuud en, Room en, Albaninaaɓe, Montenegronaaɓe, Ukraninaaɓe e Turki en. Bosni e Hersegovina ina jogii suudu sarɗiiji ɗiɗo, e hooreejo leydi tati, tawi ko tergal gootal e nder leƴƴi tati mawɗi ɗii kala. Kono doole laamu hakkundeejo ina pamɗi no feewi, sibu leydi ndii ɓuri heewde ko e nder leydi ndii. Ina waɗi dente ɗiɗi gonɗe e hoore mum—Fedde Bosni e Hersegovina e Republik Srpska—e dental tataɓal, Diisneteeɗo Brčko, mo laamu mum nokkuyankeewu laamii.

Bosni e Hersegovina ko leydi ƴellitoori, ndi woni ko e 74ɓo e nder limto ƴellitaare aadee. Faggudu mayri ɓuri heewde ko e njulaagu e ndema, rewi heen ko turism e sekteer sarwisaaji. Turism ɓeydiima no feewi e ɗii duuɓi cakkitiiɗi.[13][14] Leydi ndii ina jogii kisal renndo e cellal winnderewal, jaŋde leslesre e hakkundeere ko njoɓdi. Ko ɗum tergal ONU, Fedde Kisal e Gollondiral e nder Yuroopu, Goomu Yuroopu, Fedde Jam, e Nanondiral Njulaagu Yuroopu hakkundeejo ; ko kañum kadi woni tergal sosngal Dental Mediteraane, sosaangal e lewru sulyee 2008.[15] Bosni e Hersegovina ko leydi kanndidaa e nder UE, kadi ko kanndidaa jeyeede e OTAN gila e lewru abriil 2010.[16]

Siftorde adannde nde jaɓaande no feewi e sifaa innde "Bosniya" ndee woni ko e De Administrando Imperio, deftere politik-leydi nde laamɗo Bizantiin biyeteeɗo Konstantin VII winndi e caka teeminannde 10ɓiire (hakkunde 948 e 952) ina siftina leydi ndii " (χωρίον e ɗemngal Gerek) e "Bosona" (Βοσώνα), ɗo Serbi en ngoni ɗoo.[17] Bosni kadi ina haalee e nder DAI (χωριον βοσονα, leydi tokosiri Bosni), ko diiwaan Serbi lootaaɗo.[18][19] Taƴre deftere ndee ko feewti e leyɗeele laamɗo Serbi, Bosni ina jogori wonde leydi ceertundi, hay so tawii noon ko ndi fawii ko e Serbi en.[20]

Innde leydi ndii ina sikkaa ummorii ko e innde maayo Bosna ngo rewata e nder ɓernde Bosni. E wiyde ganndo filosooji biyeteeɗo Anton Mayer, innde Bosna ndee ina waawi ummoraade e ɗemngal Illiriyankeewal *"Bass-an-as", ngal noon ina waawi ummoraade e ɗaɗol Proto-Indo-Yuroopunaaɓe ʰegw-, maanaa "ndiyam ɓuuɓɗam".[21] E wiyde William Miller, ganndo ko faati e yontaaji hakkundeeji Engele, koɗdiiɗo Slavic en to Bosni "mbaylii innde Latin ... Basante, e ɗemngal mum en, ɓe noddi maayo ngoo Bosna e koye maɓɓe Bosniyankooɓe".[22]

Innde Herzegovina ndee firti ko « [leydi] herzog », « herzog » ummorii ko e helmere Almaañnaare « duke ».[21] Nde ummii ko e tiitoonde mawɗo Bosniyankeejo mo teeminannde 15ɓiire, biyeteeɗo Stjepan Vukčić Kosača, mo wiyetee « Herceg [Herzog] mo Hum e Coast » (1448).[23] Hum (ina wiyee Zachlumia) ko laamu fuɗɗoode yontaaji hakkundeeji, ngu Banate Bosni heɓti e feccere adannde teeminannde 14ɓiire. Nde Otomaan en keɓti njuɓɓudi diiwaan oo, ɓe inniri ɗum Sanjak mo Hersegovina (Hersek). Nde naatnaa e nder Eyalet Bosni haa nde Eyalet Hersegovina juutɗo sosaa e kitaale 1830, nde ummii kadi e kitaale 1850, caggal ɗuum diiwaan njuɓɓudi ndii wonti Bosni e Hersegovina.[24]

E bayyinaango adanngo jeytaare leydi ndii e hitaande 1992, innde leydi ndii ko Republique Bosni e Hersegovina, kono caggal nanondiral Dayton e hitaande 1995 e doosɗe kese ɗe njahdi e mum, innde leydi ndii waylaama wonti Bosni e Hersegovina.[25]

Wagon kulɓiniiɗo jamaanu njamndi ummoriiɗo Banjani, sara Sokolac

Daartol adanngol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bosni ina hoɗi e yimɓe gila ko famɗi fof e jamaanu Paleolitik, sibu gooto e nate caalli ɓurɗe ɓooyde tawaama e caalli Badanj. Pine mawɗe Neolitik ko wayi no Butmir e Kakanj ina tawee e maayo Bosna tuggi c.6230 ko adii jibineede Iisaa–c.4900 ko adii jibineede Iisaa. Pinal njamndi Ilirinaaɓe, leñol jogiingol pinal e naalankaagal ceertungal, fuɗɗii yuɓɓinde hoore mum e nder Sloveni hannde, Korowasi, Bosni e Hersegovina, Serbi, Kosovo, Montenegro e Albani.[26]

Gila teeminannde 8th ko adii jibineede Iisaa, leƴƴi Illyrian en mbaɗti laamuuji. Laamu ɓurngu fuɗɗaade winndaade e nder Illyria ko Enchele e teeminannde 8th ko adii jibineede Iisaa. Autariatae e les Pleurias (337 ko adii jibineede Iisaa) ina cikka ko laamu. Laamu Ardiaei (fuɗɗoode mum ko leñol ummoriingol e diiwaan falnde Neretva) fuɗɗii ko e hitaande 230 ko adii jibineede Iisaa, haa joofni ko e hitaande 167 ko adii jibineede Iisaa. Laamuuji e laamuuji Illiri ɓurɗi maantinde ɗii ko Bardylis mo Dardani e Agron mo Ardiaei tagɗo laamu Illiri cakkitiingu nguu, ɓurngu anndeede. Agron laamiima Ardiaei, o yaajtini laamu makko e leƴƴi goɗɗi kadi.

Gila teeminannde 7th ko adii jibineede Iisaa, njamndi lomtinaama, caggal ɗuum ko jeewte e geɗe naalankaagal tan mbaɗetee e njamndi. Leƴƴi Illiriyankooɓe, e les njiimaandi pine Hallstatt to bannge worgo, mbaɗii nokkuuji diiwaanuuji ceertuɗi seeɗa. Feccere e Bosni Cakaare ko leñol Daesitiates hoɗnoo, ɓurɓe heewde jokkondirde e fedde pinal Bosni Cakaare. Pinal Glasinac-Mati jamaanu njamndi ina jokkondiri e leñol Autariatae.

Darnde maɓɓe teeŋtunde no feewi e nguurndam maɓɓe ko dewal maayɓe, ko ɗum yiyata e wirwirnde maɓɓe e kewuuji maɓɓe laaɓtuɗi, kam e ngalu nokkuuji wirwirnde maɓɓe. E nder nokkuuji worgo, ina woodi aadaaji juutɗi e ɓuuɓnude e wirneede e nder genaale luggiɗe, to bannge worgo maayɓe ɓee ina wirnee e nder tumuli mawɗi kaaƴe walla leydi (e nder leydi hee ina wiyee gromile) ɗi to Hersegovina ina njottoo e mawneeki mawki, ko ɓuri 50 m njaajeendi mum en e... 5 m toowgol. Leƴƴi Japodiyankooɓe ina njoginoo affiniteer e dekoraasiyoŋ (kaɓirɗe teeŋtuɗe, mawɗe, baɗaaɗe e paaspoor gilaas oole, daneejo walla daneejo, e fibulaaji njamndi mawɗi, kam e jokkere enɗam, diameeji e kaskiiji baɗaaɗi e laylaytol njamndi).

E teeminannde 4th ko adii jibineede Iisaa, njiimaandi Celt en adanndi winnditaama. Ɓe ngaddi karallaagal jolngo, sifaaji fibulaaji kesi e jolɗe njamndi e njamndi ceertuɗe. Ɓe njalti tan ko e laawol maɓɓe feewde Grece, ɗum noon doole maɓɓe to Bosni e Hersegovina ina pamɗi. Eggugol Celtic en riiwti leƴƴi Illyrian keewɗi e leyɗeele mum en ɓooyɗe, kono won leƴƴi Celtic e Illyrian jillondiri. Seedeeji taariiha laaɓtuɗi ngam ooɗoo sahaa ina pamɗi, kono e nder ɗuum ina wayi no diiwaan oo ina hoɗi e yimɓe heewɓe, haalooɓe ɗemɗe ceertuɗe.

Mogorjelo, wuro ɓooyngo Roomnaaɓe, wuro wiyeteengo Villa Rustica, gila e teeminannde 4th, saraaji Čapljina

E nder Delta Neretva to fuɗnaange, ina woodi batte teeŋtuɗe e nder leñol Daors Illyrian. Laamorgo maɓɓe wonnoo ko Daorson to Ošanić sara Stolac. Daorson, e teeminannde 4th ko adii jibineede Iisaa, ina taarnaa e kaaƴe megalitik, toowɗe 5 m (ina mawni no ɗe Mycenae to Grece nii), ɗe mbaɗi ko kaaƴe mawɗe trapezoid. Daors waɗii kaalis njamndi keeriindi e nate.

Hare hakkunde Ilirinaaɓe e Roomnaaɓe fuɗɗii ko e hitaande 229 ko adii jibineede Iisaa, kono Room timminaani heɓtude diiwaan oo haa hitaande 9. Ko e nder Bosni e Hersegovina hannde oo, Room haɓi gooto e hareeji ɓurɗi saɗtude e daartol mum gila e Punik Hareeji, no daartoowo Roomnaajo biyeteeɗo Suetonius siforii nii.[27] Ko ɗum woni kampaañ Roomnaaɓe e Ilirik, anndiraaɗo Bellum Batonianum.[28] Feere ndee ummii ko caggal etaade heɓtude Illiriyankooɓe, e murto ngo waɗi duuɓi nay (6–9 caggal Iisaa), caggal ɗuum ɓe ndartinaa.[29] E jamaanu Room, koɗdiiɗo haalooɓe Latin ummoriiɗo e laamu Room fof koɗi e nder Illiriyankooɓe, soldateeɓe Room ina cemmbina ngam retireede e nder diiwaan hee.[21]

Caggal nde laamu nguu feccii hakkunde hitaande 337 e hitaande 395 caggal iisa, Dalmati e Pannonia ngonti geɗe laamu Room hirnaange. Diiwaan oo ko Ostrogoth en keɓti ɗum e hitaande 455 caggal iisa. Caggal ɗuum nde wayli juuɗe hakkunde Alan en e Hun en. E teeminannde 6th, laamɗo Justinian I heɓti nokku oo ngam laamu Bizantiin. Slaave en njalti Balkan en e teeminannde 6th e 7th. Sifaaaji pinal Illiriyankooɓe ko Slaave en worgo ƴetti ɗum en, ko ɗum seedaa e won e aadaaji e aadaaji, inɗe nokkuuji ekn.[30]

Duuɓi hakkundeeji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Kodex Hval, binndol Slavic ngol ina waɗi nate ummoraade e Bosni e yontaaji hakkundeeji

Slavi en arandeeji njani e Balkan en hirnaange, haa arti noon e Bosniya, e teeminannde 6th e puɗal 7th (hakkunde jamaanu eggugol), ɓe ngoni ko e leƴƴi tokoosi ummoriiɗi e fedde Slavic en wootere, nde Bizantiin en nganndi Sclaveni, ko ɓuri heewde, koloniiji ko geɗe fuɗnaange Balkan en).[31][32] Leƴƴi binndaaɗi e inɗe "Serb" e "Croat" ina cifaa eggugol ɗiɗmol, ɗiɗmol, yimɓe ceertuɓe e nder feccere ɗiɗmere teeminannde 7th ɓe mbaawnoo walla mbaawaano heewde no feewi;[31][33][33][33][33] 34] ɗeen leƴƴi "Serb" e "Croat" gadani, ɗi annduɓe ina njeewta heen tigi rigi,[34] ngarii ɓurde Slave en e nder diiwanuuji koɗdiiɗi ɗii. Korowasi en "koɗii e nokkuuji ko ina nanndi e Korowasi hannde oo, ina gasa tawa ina jeyaa heen kadi ko ɓuri heewde e Bosniya tigi rigi, so wonaa fuɗnaange-rewo falnde Drina" tawi Serbe en "ina nanndi e Serbi fuɗnaange-rewo hannde oo (caggal mum anndiraa Raška), seeɗa-seeɗa ina ɓeydoo yaajde laamu maɓɓe e nder leyɗeele Duklja e Hum".[35][36]

Bosni kadi ina sikkaa ko leydi (horion Bosona) adii siftoreede e nder deftere laamɗo Bizantiin biyeteeɗo Konstantin Porfirogenitus e nder cakkital teeminannde 10th, e joofnirde tonngoode wiyeteende Serbe en e leydi ndi ɓe ngoni jooni ndii.[ 37] Ɗuum firti ko annduɓe e laabi keewɗi, tee huutoraama haa teeŋti e miijooji ngenndiiji Serbe ngam hollirde wonde Bosni ko leydi "Serbe" e fuɗɗoode.[37] Annduɓe woɗɓe mbiyi naatgol Bosniya e nder feccere ndee ko batte laamu mawngu Serbi biyeteeɗo Časlav e dow Bosniya e oon sahaa, tawa kadi ina hollita wonde Porphyrogenitus wiytaani hay nokku gooto laaɓtuɗo wonde Bosniya ko "leydi Serbi".[38]. ] E goonga, firo konngol teskinngol ɗo konngol Bosona (Bosniya) ngol feeñata ɗoo, ina jogii firooji ceertuɗi.[37] Nde yahri yeeso, Bosni waɗi fedde e les njiimaandi laamɗo mum, o inniri hoore makko Bosniyanke.[39] Bosni, kam e leyɗeele goɗɗe, naati e Duklja e teeminannde 11th, hay so tawii noon ina jokki e teddungal mum e juɓɓule mum.[40]

Bosniya e nder duuɓi hakkundeeji ina hawra e Banate Bosniya e Laamu Bosniya lomtiingu nguu

E nder yontaaji hakkundeeji, ngonka politik addani nokku oo haɓaade hakkunde Laamu Hongiri e Laamu Bizantiin. Caggal mbayliigu laamu goɗɗo hakkunde maɓɓe e fuɗɗoode teeminannde 12th, Bosni tawi ko e nder njiimaandi ɗiɗo fof, o yalti e Banate Bosni (e les njiimaandi banɗe nokkuuji).[21][41] Haɗeede Bosniyankeewo gadano anndiraaɗo e innde mum ko Ban Borić.[42] Ɗiɗaɓo oo ko Ban Kulin, mo laamu mum fuɗɗii luural hakkunde Egliis Bosni – mo Egliis Katolik Roman yiyri ko fenaande. E nder jaabawol eɓɓooji Hong Kong ngam huutoraade politik eklesiya ko faati e haala kaa ngam heɓtude njiimaandi Bosni, Kulin waɗi batu ardiiɓe eklesiyaaji nokkuuji ɗii ngam woppude fenaande ndee, o jaɓi diine Katolik e hitaande 1203. Ko wonaa ɗuum koo, yiɗdeeji Honngiri ɗii mbaylaaki ko juuti caggal Kulin’ e hitaande 1204, ustii tan ko caggal nde njiimaandi ndi heɓaani e hitaande 1254. E nder oon sahaa, yimɓe ɓee ina mbiyee Dobri Bošnjani ("Bosniyankooɓe moƴƴuɓe").[43][44] Inɗe Serb e Croat, hay so tawii sahaa e sahaa fof ina peeña e nokkuuji periferik, kuutoraaka e Bosni no haanirta nii.[45]

Daartol Bosni gila ndeen haa e fuɗɗoode teeminannde 14th ina maantiniri hare laamu hakkunde galleeji Šubić e Kotromanić. Ndeen hare joofi ko e hitaande 1322, nde Etienne II Kotromanic wonti Ban. E sahaa maayde makko e hitaande 1353, o dañii nafoore e heɓtude leyɗeele to bannge worgo e hirnaange, kam e Zahumlje e geɗe Dalmatie. Lomtii mo ko ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Tvrtko mo, caggal hare juutnde e teddungal e luural hakkunde galleeji, o heɓi laamu timmungu e nder leydi ndii e hitaande 1367. E hitaande 1377, Bosni toɗɗaa e laamu nguu, tawi ko Tvrtko woni laamu gadano Laamɗo Bosni to Mile sara Visoko e nder ɓernde Bosni.[46][47][48]

Kono, caggal maayde makko e hitaande 1391, Bosni yani e ŋakkeende juutnde. Laamu Ottomaan fuɗɗinoo ko heɓtude Yuroopu, ina addana Balkan en kulhuli mawɗi e nder feccere adannde teeminannde 15th ndee kala. E joofnirde, caggal duuɓi capanɗe ŋakkeende kisal politik e renndo, Laamu Bosni dartiima e hitaande 1463 caggal nde laamu Ottomaan heɓti ɗum.[49]

Wonno ko anndinde huuɓtodinnde e nder Bosni, ko famɗi fof e nder tedduɓe, wonde ɓe ndenndii dowla gooto e Serbi, ɓe njeyaa ko e leñol gootol. Ndeen anniya ustii e nder yontaaji, sabu ceertugol ƴellitaare politik e renndo, kono nde jogaama e nder Hersegovina e nokkuuji Bosni jeyaaɗi e dowla Serbi.[50]

Tufnde Kozara, nokku Kozara
Štrbački buk ɓuuɓol dow maayo Una, nokkuure leydi Una
Kanyon maayo Drina, nokku biyeteeɗo Drina

Bosni e Hersegovina woni ko e Balkan en hirnaange, ina heddi Korowasi (932 km walla 579 mi) to worgo e hirnaange, Serbi (302 km walla 188 mi) to fuɗnaange, e Montenegro (225 km walla 140 mi) to fuɗnaange-rewo. Ina waɗi daande maayo fotde 20 kiloomeeteer (12 miil) njuuteendi ina taaroo wuro Neum.[127][128] Nde woni ko hakkunde njaajeendi 42° e 46° N, e njuuteendi 15° e 20° Fuɗnaange.

Innde leydi ndii ummorii ko e diiwanuuji ɗiɗi ɗi mbiyaa ko Bosni e Hersegovina, ɗi keeri mum en meeɗaa laaɓtude. To bannge daartol, innde Bosni laawɗunde meeɗaa naatde e diiwanuuji mum keewɗi haa nde Otiris-Hongiri heɓti leydi ndii.

Leydi ndii ɓuri heewde ko koɗli, ina hawra e Alpes Dinarik hakkundeejo. Feccere worgo-fuɗnaange ndee ina yettoo e nder maayo Pannoni, to bannge worgo ina keeri e maayo Adriyatik. Alpes Dinaric ina heewi dogde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ɓeydoo toowde feewde fuɗnaange. Nokku ɓurɗo toowde e leydi ndii ko tufnde Maglić to 2 386 meeteer (7 828,1 meeteer), to keerol Montenegro. Koɗli mawɗi goɗɗi ina njeyaa heen: Volujak, Zelengora, Lelija, Lebršnik, Orjen, Kozara, Grmeč, Čvrsnika, Prenj, Vran, Vranica, Velež, Vlašica, Cinkar, Rumaniya, Jahorina, Bjelašnica, Treskavica e Trebevic. Ko woni e nder leydi Bosni ko ɓuri heewde ko kaaƴe (ina heen kaaƴe mesozoik), tawa ina waɗi njamndi, kuuraa, sink, mangaan, boksiit, plumbum, e lamɗam ina tawee e won e nokkuuji, haa teeŋti noon e hakkunde e worgo Bosni. [129]

So en tuugniima heen, fotde 50% e Bosni e Hersegovina ko laddeeji. Ko ɓuri heewde e nokkuuji laddeeji ko e hakkunde, fuɗnaange e hirnaange Bosni. Hersegovina ina jogii weeyo Mediteraane ɓurngo yoorde, tawi ko nokkuuji karst ɓurɗi heewde. Fuɗnaange Bosni (Posavina) ina waɗi leydi ndema ndi heewi no feewi e sara maayo Sava e nokku gonɗo heen oo ina remee no feewi. Ndeeɗoo leydi ndema ina jeyaa e koɗki Pannonia ina yaaji haa e koɗki Korowasi e Serbi. Leydi ndii ina jogii tan ko 20 kiloomeeteer (12 miil) e daande maayo,[127][130] sara wuro Neum e nder Kanton Hersegovina-Neretva. Hay so tawii wuro ngoo ina taarnaa e duuɗe Korowasi, e nder sariyaaji winndereeji, Bosni e Hersegovina ina jogii hakke yahde e maayo yaajngo.

Sarajevo woni laamorde[1] e wuro ɓurngo mawnude.[6] Gure mawɗe goɗɗe ina njeyaa heen Banja Luka e Prijedor e nder diiwaan worgo-fuɗnaange anndiraaɗo Bosanska Krajina, Tuzla, Bijeljina, Doboj e Brčko to worgo-fuɗnaange, Zenica to bannge caka leydi ndii, e Mostar, wuro ɓurngo mawnude e nder diiwaan fuɗnaange Hersegovina.

Maayooji mawɗi jeeɗiɗi ina ngoodi e Bosniya e Hersegovina:[131]

  • Sava woni maayo ɓurngo mawnude e leydi ndii, ko kañum woni keerol mum to bannge worgo e leydi Korowasi. Ina ɓuuɓna 76%[131] leydi ndii e nder maayo Danube, caggal ɗuum e nder maayo ɓaleejo. Bosni e Hersegovina jeyaa ko e fedde winndereyankoore toppitiinde ndeenka maayo Danube (ICPDR).
  • Una, Sana e Vrbas ko ɓulli Sava. Ɓe ngoni ko e diiwaan Bosanska Krajina bannge worgo-fuɗnaange.
  • Maayo Bosna rokki leydi ndii innde mum, ko kañum woni maayo ɓurngo juutde e nder mum haa timmi. Nde rewi ko e caka Bosni, gila e fuɗɗoode mayre sara Sarajevo haa Sava to worgo.
  • Drina ina rewi fuɗnaange Bosni, ko ɓuri heewde e mum ko keeri tawaaɗi e Serbi.
  • Neretva woni maayo mawngo Hersegovina e maayo mawngo tan ngo rewata fuɗnaange, e nder maayo Adriyatik.


 
Leydi e Yuroopu

Albaniya | Almaanya | Anndoora | Armaaniya | Aserbayjan | Belaruusiya | Bosniya e Herzegovina | Beljik | Biritaani-Mawndi | Bulgariya | Cekiya | Danemark | Estoniya | Farayse | Finland | Hispaanya | Holannda | Hunngariya | Irlannda | Islannda | Italiya | Jorjiya | Kibris | Korowaasiya | Latvia | Liechtenstein | Lituwaniya | Luksammbuur | Masedoniya | Malta | Moldowa | Monako | Montenegro | Norwees | Otiris | Poloonya | Portokeesi | Romaniya | Roosiya | San Marino | Serbiya | Sulowakiya | Suloweniya | Suwed | Suwis | Türkiye | Ukrayiina | Watikan | Yunan